Utjecaj klimatskih promjena na turizam iznimno je značajan i ne samo da određuje način na koji se turistički proizvodi i usluge razvijaju i pružaju, već uvelike definira procese donošenja odluka turista. Ove promjene imaju značajne i dalekosežne učinke na turističke destinacije te ih je stoga potrebno analizirati u odnosu na povezane strategije prilagodbe. Klimatske promjene imaju širok raspon učinaka koji mogu utjecati na gotovo svaki aspekt ljudskog života, uključujući zdravlje, proizvodnju hrane, stanovanje, sigurnost i zapošljavanje.

Određene skupine, poput ljudi koji žive u malim otočnim državama i zemljama u razvoju, osjetljivije su na ove specifične klimatske utjecaje, a u tom se smislu u posljednje vrijeme javlja i pitanje klimatske pravde. Nužno je osigurati okruženje u kojem osjetljivije zajednice imaju jednaku priliku za prilagodbu promjenama i da im se ne nameću nepošteni troškovi tog procesa.

Promjene su prisutne, vidljive i odvijaju se ubrzano. Ne možemo ih zaustaviti, ali svojim djelovanjem ih možemo ublažiti i, možda, usporiti. To je jedan od glavnih zaključaka rasprave koja se odvijala na Okruglom stolu na kojem su sudjelovali renomirani stručnjaci iz područja klimatologije i turizma. Tema Okruglog stola bila je „Klimatske promjene i turizam – kako se destinacije mogu i trebaju prilagoditi?“, a cilj je bio intenzivirati interdisciplinarnu raspravu o ovoj gorućoj temi koja već sada ima, a u budućnosti će imati još veći utjecaj na način odvijanja turizma.

Klimatske promjene snažno utječu na način pružanja usluga u turizmu. Klima je ključan, neodvojiv resurs svake turističke destinacije i kao takva ima veliku ulogu u kreiranju turističkih proizvoda te u stvaranju uvjeta u kojima se ti proizvodi i sadržaji pružaju. U obzir se pritom uzima činjenica da turizam ovisi o zrakoplovnom prijevozu, zbog čega međuodnos postaje još snažniji te se dodatno nameće pitanje odgovornosti u procesu emisije stakleničkih plinova. Sustav turizma stoga je iznimno aktivan u traženju rješenja za posljedice klimatskih promjena te aktivno sudjeluje u kreiranju i primjeni strategija prilagodbe.

Klimatska pravda usmjerena je na odgovornost, prihvaćanje i preuzimanje vlastite uloge u zagađenju, temelji se na pitanju raspodjele troškova u procesima ublažavanja i prilagodbe te uzima u obzir male, marginalizirane zajednice koje vrlo često snose velik dio tereta posljedica zagađenja i klimatskih promjena. Može li klimatska pravda biti temelj pravednijih odnosa i učinkovitijih akcija? Preostaje nam vidjeti u budućem razdoblju, ali svakako je potrebno djelovati promptno i fokusirano, bez nepotrebnog rasipanja resursa – financijskih prije svega, ali moramo biti svjesni i da nam vrijeme rapidno izmiče iz ruku.

Analizira li se učestalost znanstvenih istraživanja kojima je u fokusu prilagodba destinacija klimatskim promjenama, može se uočiti da se ona kontinuirano provode te da im je svrha definiranje različitih pretpostavki djelovanja kako bi se postigla prilagodljivost i otpornost turističkih destinacija. IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) navodi da su planiranje i provedba prilagodbe napredovali u svim sektorima i regijama, s dokumentiranim koristima i različitom učinkovitošću. Unatoč napretku, postoji značajan jaz u prilagodbi koji će se produbljivati ako se provedba politika i strategija nastavi trenutnim tempom.

Tvrda i meka ograničenja prilagodbe dosegnuta su u nekim ekosustavima i regijama, a u nekim sektorima i regijama prisutna je neučinkovita prilagodba. Trenutni globalni financijski tokovi za prilagodbu nisu dostatni te ograničavaju provedbu opcija prilagodbe, posebno u zemljama u razvoju. IPCC također navodi da su ekonomske štete od klimatskih promjena utvrđene u sektorima izloženim klimatskim promjenama, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, energetika i turizam. U sustavu turizma brojne su se organizacije počele baviti pitanjima prilagodbe turizma klimatskim promjenama pa su u skladu s time definirane brojne strategije i deklaracije, među kojima se izdvaja Deklaracija iz Glasgowa (Glasgow Declaration on Climate Action in Tourism), koju je potpisalo više od 900 organizacija, a njome se definira jasna i dosljedna poruka te pristup djelovanju u području klime na razini cijelog sustava u nadolazećem desetljeću.

Inicijativa podržava svoje potpisnike dijeljenjem znanja i resursa kako bi bolje proveli svoje obveze, poticanjem i podržavanjem rada na razini destinacija na razvoju i provedbi planova djelovanja u području klime, praćenjem i objavljivanjem napretka u provedbi obveza te pružanjem međunarodnog priznanja i vidljivosti. Također, 2024. godine UN Tourism objavio je priručnik (Policy Guidance to Support Climate Action by National Tourism Administrations), koji je razvijen kako bi pomogao vladinim agencijama nadležnima za turizam u razvoju politika i inicijativa za djelovanje u području klime u turizmu te podršku niskougljičnoj tranziciji turizma. Ove smjernice pružaju primjere dobre prakse iz cijelog svijeta kako bi ilustrirale kako nacionalna tijela nadležna za klimu mogu provoditi politike koje potiču klimatsku akciju i druge inicijative, kao i imati koristi od klimatskih inicijativa u drugim sektorima. U Republici Hrvatskoj usvojena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine, s pogledom do 2070. godine.

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Edukacijski program

Mali poduzetnici, radite sve sami? Ove 32 stipendije mogu preokrenuti vaše poslovanje

Panelisti su istaknuli pozitivne pomake koje primjećuju u prilagodbi i općenitom prihvaćanju utjecaja klimatskih promjena. Tako je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, naglasio da je u posljednjih nekoliko godina primjetna promjena stava prema klimatskim promjenama, u smislu da ih se u javnosti više ne negira, nego se sve više traže rješenja usmjerena na ublažavanje njihovih posljedica. Također je naglasio važnost lokalnog djelovanja jer svaki napor koji se napravi u smjeru postizanja otpornosti i prilagodbe daje poticaj globalnoj učinkovitosti.  

Prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasila je da svatko mora biti svjestan vlastite odgovornosti u procesima ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Bez preuzimanja osobne odgovornosti teško je postići kolektivnu odgovornost koja je temelj proaktivnog djelovanja i promjene narativa o klimatskim promjenama, osobito u turizmu. U tom je procesu važno djelovati na svim razinama jer se turizam samostalno vrlo teško može prilagoditi; potrebna je suradnja na svim razinama, horizontalno i vertikalno.

Kako se klimatske promjene odražavaju na odvijanje turizma? Željko Šimek, voditelj Službe za podršku centru za prilagodbu klimatskim promjenama u Sektoru za klimatske aktivnosti, Uprava za klimatsku tranziciju pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, istaknuo je da se te promjene već dulje vrijeme bilježe u brojnim destinacijama diljem svijeta, od Venecije i Londona do Mexico Cityja. Stoga ulaganje u prilagodbu ne treba promatrati kao trošak, već, naprotiv, kao priliku da se izbjegnu potencijalni gubici u budućnosti, koji bi nastali uslijed promjene klimatskih uvjeta ili novih ekstremnih vremenskih događaja.

Promjene klime odražavaju se na vrijeme boravka turista na otvorenom te na način na koji se planiraju i odvijaju turistički sadržaji u destinacijama, a posljedično utječu i na poslovanje subjekata u turizmu, naglasila je Jelena Šobat, načelnica Sektora za održivi razvoj pri Ministarstvu turizma i sporta. Stoga se na nacionalnoj razini ulažu značajni napori u osvještavanje dionika u destinacijama o načinima prilagodbe klimatskim promjenama. Također je istaknuto da je u tom procesu iznimno važna uloga i proaktivnost jedinica lokalne samouprave. Istodobno je teško jednoznačno utvrditi da osviještenost destinacija izravno ovisi o stupnju njihove razvijenosti. Primjetno je, međutim, da se proaktivnost povećava s pojavom ekstremnih vremenskih događaja. Prevencija, odnosno prilagodba, u svakom bi slučaju polučila bolje rezultate od pukog reagiranja na posljedice događaja.

Dr. sc. Mira Zovko s Instituta za turizam u Zagrebu naglasila je da prilikom definiranja strategija prilagodbe uvijek treba uzeti u obzir specifične karakteristike svake pojedine destinacije, jer brojne varijable utječu na njihovu prilagodljivost. Uzimajući u obzir upravo ovo obilježje destinacija, ponovno je istaknuta važnost osvještavanja i suradnje. Dodatno je dr. sc. Zovko naglasila da je apsolutno nužno aktivno djelovati u smjeru prilagodbe, jer živimo u vremenu intenzivnih klimatskih promjena i potrebno je definirati jasne aktivnosti kojima će se odvijanje turizma omogućiti u dugom roku.

Panel je moderirala prof. dr. sc. Vanja Krajinović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno voditeljica institucionalnog istraživačkog projekta „Utjecaj klimatskih promjena na turističke destinacije: procjena osjetljivosti i definiranje strategija prilagodbe – KlimaPriPro“, financiranog sredstvima Europske unije kroz instrument NextGenerationEU. Uz nju, projektni tim čine izv. prof. dr. sc. Maja Klindžić, prof. dr. sc. Josip Mikulić, izv. prof. dr. sc. Danijel Mlinarić i izv. prof. dr. sc. Antonio Vlahov, znanstvenici s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ciljevi projekta usredotočeni su na pregled osviještenosti destinacija o klimatskim promjenama, utvrđivanje postojanja strategija prilagodbe klimatskim promjenama na razini pojedinih destinacija te ocjenu spremnosti za implementaciju mogućih strategija radi postizanja njihove prilagodbe i otpornosti. Dobiveni rezultati omogućit će objavu priručnika namijenjenog dionicima destinacija na temelju kojeg će destinacije moći osnažiti dionike znanjem i alatima potrebnima za brzu i učinkovitu prilagodbu klimatskim promjenama. Ove spoznaje trebale bi osnažiti destinacije da postanu otpornije i prilagodljivije klimatskim promjenama, a rezultati bi se trebali pozitivno odraziti na kvalitetu života lokalnog stanovništva u destinacijama.

Na temelju GAIN indeksa, koji Sveučilište Notre Dame (SAD) objavljuje na godišnjoj razini, Hrvatska se nalazi na 42. mjestu (od 190 država) prema razini ranjivosti na klimatske promjene. Indeks se fokusira na sektore vode, zdravstva, ekosustava, ljudskog staništa i infrastrukture te se sastoji od dvije ključne dimenzije: ranjivosti i spremnosti. Prema ovoj ljestvici Hrvatska je u zadnje vrijeme ostvarila bolji rezultat, odnosno došlo je do povećanja ukupne klimatske otpornosti. Međutim, udio turizma u globalnoj emisiji ugljika iznosi oko 8 %, a najveći otisak unutar sustava turizma imaju prijevoz (otprilike polovica utjecaja), zatim dobra, hrana i piće te poljoprivreda (Sustainable Travel International).

Stoga se naglašava važnost istraživanja u ovom području kako bi se smanjila neizvjesnost turističkih destinacija u kontekstu klimatskih promjena. Osim promjena koje se dijelom mogu predvidjeti, turističke destinacije pod velikim su pritiskom ekstremnih vremenskih događaja, pa je i u tom smislu potrebno definirati strategije kojima se može djelovati na razini sustava, s ciljem jačanja otpornosti destinacija u dugom roku. Ovo je pitanje izravno povezano s održivim razvojem i globalnim ciljevima održivog razvoja, koji klimatske aktivnosti definiraju kao cilj broj 13.

Hrabri činjenica da se broj istraživanja u ovom području povećava. Svaki napor u tom smislu svakako je pomak prema općem zajedničkom cilju – prilagodba, ali i ublažavanje. Stoga se naglašava važnost dijaloga, interdisciplinarne suradnje, ali prije svega, prihvaćanja osobne odgovornosti u ovom procesu. Mislimo globalno, djelujmo lokalno!