EN DE

Stambene zgrade moći će proizvoditi i dijeliti električnu energiju

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. rujan 2026. u 14:19
Podijeli članak —
Pravo sudjelovanja imaju i korisnici čiji objekti posjeduju jednu ili više krovnih površina orijentiranih južno/D. Jaramaz/PIXSELL

”Razvoj solarnih elektrana na krovovima mijenja dosadašnji odnos između proizvođača i potrošača”.

Izmjenama Zakona o tržištu električne energije građani u višestambenim zgradama također će moći postaviti solarne elektrane na krov, uvodi se veći izbor između ugovornih modela te se zabranjuje isključivanje struje ugroženim kupcima, rekao je u srijedu državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar.

”Razvoj solarnih elektrana na krovovima mijenja dosadašnji odnos između proizvođača i potrošača. Građani više nisu samo kupci, sve veći broj njih može proizvoditi vlastitu električnu energiju i dijeliti ju ako ima višak. Do sada su to mogli samo oni u obiteljskim kućama, a sada će to moći i oni koji žive u višestambenim zgradama”, rekao je Špehar u Hrvatskom saboru predstavljajući izmjene zakona.

Špehar: Potrebno je više domaće i konkurentne energije, a doba jeftine energije je prošlo

Nakon što je svaka zgrada dobila svoj OIB, državni tajnik pojasnio je da se izmjenama zakona stvara okvir za dijeljenje energije iz obnovljivih izvora među susjedima bez potrebe za složenijim organizacijskim modelima.

”Energetska tranzicija neće biti uspješna ako ostane rezervirana samo za velike projekte. Ona mora biti dostupna svima – kućanstvima, stambenim zgradama, poduzetnicima, energetskim zajednicama, itd.”, kazao je.

Ostale izmjene građanima omogućuju izbor modela ugovora o opskrbi električnom energijom. Ugovor s fiksnom cijenom, objašnjava Špehar, donosi veću predvidivost i stabilnost, dok ugovor s dinamičnom cijenom omogućuje potrošačima da iskoriste razdoblja s nižim tržišnim cijenama.

Nadalje, zabranjuje se isključivanje električne energije ugroženim kupcima, a u planu je i podizanje naknade za korištenje prostora za obnovljive izvore energije koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, najavio je državni tajnik.

”Za energetsku sigurnost potrebna su nam jasna pravila, snažnije tržišne institucije te više domaće i konkurente energije. Neću reći i jeftine, jer je doba jeftine energije prošlo”, naglasio je Špehar.

Mihael Zmajlović (SDP) je kao tri dobre stvari nabrojao zabranu isključivanja struje najsiromašnijima, mogućnost dijeljenja električne energije sa zajedničkog krova zgrade i pravo na ugovor s fiksnom cijenom. Međutim, kazao je, predložene izmjene neće olakšati osnivanje energetskih zajednica.

”Kućanstvo s vlastitim solarom godišnje uštedi od 260 do 500 eura, a energetske zajednice od 440 do 930 eura, i to bez ijednog eura iz proračuna. S druge strane, Vlada svojim paketom pomoći troši novac da bi cijena električne energije ostala ista”, napomenuo je Zmajlović.

Radojčić (Most): Zakonska regulativa obeshrabruje osnivanje energetskih zajednica, Bulj (Most): Previše se pogoduje velikim igračima

Dušica Radojčić (Možemo) rekla je da Hrvatska ima samo tri energetske zajednice građana zbog toga što zakonska regulativa obeshrabruje njihovo osnivanje.

”Energetske zajednice su najdemokratičniji način proizvodnje električne energije, građani je sami proizvode, osiguravaju opskrbljenost i time potiču lokalni gospodarski razvoj. Građani osjećaju otpor prema zelenoj tranziciji jer ne vide njezine prednosti”, poručila je.

Zastupnik Mosta Miro Bulj također je rekao da građani imaju premalo koristi od energetske tranzicije. Umjesto toga, smatra da se previše pogoduje ‘velikim igračima’.

”Vjetroelektrane se grade gdje kome padne napamet. Jedna obitelj mjesečno plaća oko 50 eura naknade za obnovljive izvore energije. A taj novac ide uglavnom stranim investitorima ili hrvatskim kraljevima vjetra”, rekao je.

Totgergeli (HDZ): Zakon neće ‘preko noći’ smanjiti račune u kućanstvima, ali stvara otpornost na vanjske šokove

Zastupnik HDZ-a Miro Totgergeli napomenuo je da zakon neće ‘preko noći’ smanjiti račune za struju u hrvatskim kućanstvima, ali će stvoriti uvjete da tržište električne energije postane otporno na vanjske šokove.

”A upravo je to ono što u dugom roku smanjuje pritisak na rast cijena i donosi olakšanje potrošačima”, naglasio je.

No, nije dovoljno samo postaviti desetke tisuća novih solarnih elektrana na krovovima kuća, zgrada ili tvornica, dodao je Totgergeli, nego i razviti sustav za skladištenje energije i elektroenergetsku mrežu koja je tehnički sposobna prihvatiti veliku količinu energije.

Ivica Kukavica (DP) pozvao je da Hrvatska ustraje u razvoju nuklearne energije.

”To je energija budućnosti i jedna od najčistijih energija. S pametnim ulaganjem i pozicijom koju imamo, Hrvatska može biti ključno energetsko čvorište u ovom dijelu Europe”, poručio je Kukavica.

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. rujan 2026. u 14:19
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close