Dok velike kompanije pokušavaju smanjiti administraciju, ubrzati poslovne procese i bolje upravljati golemom količinom podataka, tvrtke koje nude rješenja za automatizaciju postaju jedan od ključnih partnera digitalne transformacije. Među njima je i osječki Unitfly, tehnološka tvrtka koja posljednjih godina gradi poziciju u području upravljanja dokumentima, automatizacije procesa i razvoja vlastitih softverskih proizvoda.
“U Osijeku nas je trenutačno četvero, imamo dvije osobe koje rade na daljinu te tim u Zagrebu, ukupno nas je 20. Radimo hibridno i dosta smo fleksibilni”, kaže izvršni direktor Unitflyja Ivan Marković, opisujući način rada tehnološke tvrtke koja se posljednjih godina razvija u području digitalizacije i automatizacije poslovnih procesa.
Unitfly je osnovan 2017. godine, a specijaliziran je za rješenja za upravljanje dokumentima, informacijama i poslovnim procesima. Tvrtka pomaže organizacijama centralizirati dokumente i podatke u jedinstvene sustave, automatizirati poslovne tokove te smanjiti količinu manualnog posla, pogrešaka i kašnjenja.
Dugogodišnje partnerstvo
Firma je više od osam godina partner finskog M-Filesa, tehnološke kompanije koja razvija platforme za upravljanje dokumentima i poslovnim informacijama. Unitfly je kroz tu suradnju realizirao više od 60 projekata, a njegova rješenja koriste klijenti u više od 30 zemalja.
“Imamo korisnike u Brazilu i Australiji. Usluge savjetovanja, optimizacije procesa, implementacije i podrške najviše pružamo na regionalnom tržištu, prije svega, u Hrvatskoj i Sloveniji. Imamo i dva korisnika u New Yorku, a američko tržište posebno nam je zanimljivo iz perspektive razvoja vlastitih proizvoda. Naši proizvodi nisu namijenjeni samo lokalnom tržištu, imamo puno veće ambicije”, rekao je Marković. M-Files je osnovan 2002. godine u Tampereu, a danas njegova rješenja koristi više od 6000 organizacija diljem svijeta, uključujući kompanije iz energetike, financija i proizvodnje.
Prema podacima koje navodi tvrtka, M-Files je u Gartnerovu Magic Quadrant izvješću za 2026. godinu uvršten među lidere u području upravljanja dokumentima, dok je Forresterova Total Economic Impact studija pokazala da korisnici tijekom tri godine ostvaruju prosječan povrat ulaganja od 301 posto. Iz tvrtke navode i da rješenje smanjuje vrijeme potrebno za interne revizije i procese usklađenosti za 30 posto te ubrzava ključne poslovne procese do 75 posto.
Unitfly razvija i vlastite low-code/no-code proizvode, među kojima su Extension Kit za automatizaciju procesa unutar M-Filesa te Auclio, platforma za izradu prilagođenih aplikacija i centralizaciju podataka bez programiranja.
“Ako netko želi CRM, odnosno sustav za praćenje i upravljanje odnosima s klijentima, prilagođen medijskoj industriji, takav proizvod teško će pronaći na tržištu i njegova bi izrada bila skupa. Naš pristup je da nije važno iz koje industrije korisnik dolazi, već da kroz platformu može složiti rješenje prema vlastitim potrebama”, rekao je Marković.
Rješenja se koriste i za svakodnevne poslovne procese poput upravljanja ugovorima, dokumentacijom zaposlenika i osobnim podacima, uz kontrolu pristupa, odobravanja i praćenje izmjena. “Kod velikih sustava nije dovoljno samo pohraniti dokument, već znati tko mu je pristupio, tko ga je odobrio, koja je verzija važeća i postoji li potpuni trag promjena”, pojasnio je Marković.
U ringu s najvećima
Kada je riječ o konkurenciji, Marković ističe da ona ovisi o segmentu u kojem tvrtka posluje. Na hrvatskom tržištu Unitfly se natječe s drugim pružateljima usluga implementacije sustava za upravljanje dokumentima, ali i s tvrtkama koje razvijaju ili implementiraju no-code platforme.
“U segmentu no-code platformi naš prvi konkurent je Microsoft, zbog širokog ekosustava i kvalitete tehnologije. Nama to zapravo ne smeta, dapače, ponekad je lakše natjecati se s puno većim kompanijama, nego s tvrtkama slične veličine”, kazao je Marković. Dodaje kako su im neki konkurenti istodobno i korisnici jer koriste njihove proizvode u vlastitim implementacijama. “Većina tih konkurenata su i naši klijenti jer kupuju naše proizvode koji im pomažu u daljnjoj implementaciji.
Na neki način zatvorili smo krug u kojem i tvrtke koje su nam konkurencija mogu imati korist od naših rješenja”, istaknuo je. Na globalnom tržištu upravljanja dokumentima konkurencija je velika, od manjih regionalnih do velikih tehnoloških kompanija. “U svijetu postoji do 30-ak proizvođača sustava za upravljanje dokumentima. Radimo s rješenjem za koje smatramo da je među najboljima na tržištu jer nam omogućuje da iza njega stanemo i radimo s velikim korisnicima”, napominje Marković.
Osim izravnog rada s korisnicima, Unitfly razvija i mrežu preprodavača koji će njihove proizvode nuditi vlastitim klijentima. Tvrtka trenutačno surađuje sa 150 klijenata, a dodatni potencijal vidi upravo u širenju partnerskog modela, posebno kroz razvoj vlastite softverske platforme Auclio.
Među javno dostupnim referencama Unitflyja je ENNA, jedna od vodećih hrvatskih energetskih i logističkih grupacija, a tvrtka surađuje i s najvećom farmaceutskom kompanijom u jugoistočnoj Europi. Marković ističe kako ti korisnici pokazuju razinu složenosti projekata na kojima Unitfly radi.
“Imamo 20-ak do 30 kompanija koje su izrazile interes za stratešku suradnju s Unitflyjem kroz model u kojem bi naše proizvode preprodavali svojim korisnicima. To nam je posebno zanimljivo iz perspektive razvoja Auclia jer koristimo temelje koje smo gradili posljednjih godina. Ne krećemo od nule niti ulazimo u potpuno novo područje, već nadograđujemo postojeće znanje, iskustvo i tehnologiju”, ističe Marković.
Dodao je kako takav pristup omogućuje širenje proizvoda izvan izravnog dosega tvrtke, kroz partnere koji već imaju odnose s krajnjim korisnicima i poznaju njihovo poslovanje.
Iznadprosječne plaće
Prema podacima za 2025. godinu, Unitfly je ostvario 1,13 milijuna eura prihoda, što je rast od 6,18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dobit razdoblja iznosila je 9028 eura, 84 posto manje nego godinu prije. Tvrtka je u tom razdoblju imala 17 zaposlenih, uz prosječnu mjesečnu plaću od 1842 eura. To je oko 18 posto više od hrvatskog prosjeka, koji prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi oko 1555 eura neto. Pad dobiti Marković pripisuje u prvome redu većim ulaganjima u razvoj novih proizvoda i zaposlenike, a ne slabijem poslovanju.
“Sve što razvijamo, svu inovaciju i vlastiti razvoj financiramo iz vlastitih prihoda. Poslujemo bez kredita i vanjskih investicija, a istodobno kontinuirano povećavamo plaće zaposlenicima. Odlučili smo da stvari radimo dugoročno i ne težimo izrazito profitabilnoj godini nauštrb razvoja ili zadovoljstva zaposlenika. Prošle godine financirali smo razvojni i marketinški tim iz vlastitih prihoda za proizvode koji još nisu bili na tržištu. Umjesto da uzmemo vanjske investicije, odlučili smo zadržati kontrolu i vlastitim sredstvima ulagati u razvoj novih proizvoda. Posljednje tri do četiri godine svu dobit reinvestiramo u razvoj i zapošljavanje ljudi”, pojasnio je Marković.
Auclio zasad predstavlja ulaganje u budućnost i nije glavni izvor prihoda, no u Unitflyju ističu da platforma ima potencijal za šire tržište. “Tu platformu razvili smo za klijenta kojem je trebalo određeno rješenje, no mi smo razvili puno više od toga što mu je trebalo jer smo željeli izgraditi vlastitu platformu za koju vjerujemo da ima budućnost na tržištu”, dodao je Marković pa se pohvalio visokom stopom zadržavanja zaposlenika. “U deset godina iz Unitflyja su u druge tvrtke otišle samo dvije osobe, što smatramo vrlo dobrim pokazateljem retencije zaposlenika.”
Unitfly prati profitabilnost projekata profesionalnih usluga, dok razvoj proizvoda mjeri kroz kvalitativne pokazatelje poput povratnih informacija korisnika i poštivanja rokova. Ciljeve definira kroz OKR metodologiju (Objectives and Key Results), a njihovo ostvarenje povezano je i s bonusima zaposlenika. U prodaji i marketingu prate broj generiranih leadova, ostvarenih kontakata i učinkovitost kampanja, dok kroz webinare i konferencije poput Advanced Technology Daysa mjere kvalitetu publike, broj sudionika i prilike za buduću suradnju. Jedan od ciljeva takvog načina rada je stvaranje okruženja u kojem zaposlenici imaju veću autonomiju, ali i odgovornost za rezultate. Tu filozofiju prati i politika neograničenog godišnjeg odmora, koja zaposlenicima omogućuje veću fleksibilnost.
“Ako je posao odrađen i radimo unutar ciljeva koje smo postavili, trebaš otići na godišnji odmor kada ti treba, biti s obitelji ili uzeti vrijeme za odmor. S druge strane, postoji odgovornost da će se zadaci odraditi kako smo se dogovorili”, zaključio je Marković.
AI nije neprijatelj
Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije na razvoj softvera, Marković smatra da AI neće ukinuti potrebu za programerima, već promijeniti način na koji rade. Prema njegovim riječima, najveća promjena bit će u ubrzanju razvoja i promjeni poslovnih modela, dok će i dalje biti potrebni stručnjaci koji razumiju procese, sigurnost i upravljanje sustavima.
“Ne mislim da softverska industrija ostaje bez posla, ali definitivno se mijenja. Mijenjaju se tehnologije, načini isporuke i troškovna struktura. Prije je najveći trošak bio čovjek koji piše kod, a sada uz njega dolazi i korištenje AI alata, odnosno trošak tokena i infrastrukture”, rekao je Marković. Dodaje kako takozvani vibe coding, odnosno izrada aplikacija uz pomoć AI-ja generiranjem koda iz tekstualnih uputa, može biti koristan za prototipe i manje projekte, ali kod velikih poslovnih sustava otvara niz pitanja.
“Možeš danas uz pomoć AI-ja napraviti aplikaciju, ali ostaje pitanje tko će održavati taj kod, tko je odgovoran za sigurnost, infrastrukturu, sigurnosne kopije i usklađenost s regulativom. Kod velikih kompanija i kompleksnih sustava i dalje će trebati stručnjaci koji znaju kako takva rješenja graditi i upravljati njima. AI je alat koji će inženjerima omogućiti da budu brži i učinkovitiji. Ne mijenja potrebu za znanjem i iskustvom, nego mijenja način na koji se to znanje koristi”, zaključio je Marković.
Budući da Unitfly radi s kompanijama iz osjetljivih sektora poput farmaceutike i financija, Marković ističe kako je povjerenje jedan od ključnih elemenata njihova poslovanja. “Imamo pristup povjerljivim dokumentima, ali činjenica da imamo pristup ne znači da bismo ih trebali pregledavati. To je, prije svega, pitanje profesionalne etike, ali i odgovornosti koju imamo prema klijentima”, rekao je Marković. Dodao je kako sustavi za upravljanje dokumentima koje implementiraju omogućuju potpunu sljedivost pristupa podacima, odnosno bilježenje svakog pregleda dokumenta kroz neizmjenjiv trag. “Tvrtke u svakom trenutku mogu znati tko je pristupio određenom dokumentu i kada. Upravo to je dio vrijednosti koju pružamo – sigurnost da se podacima upravlja kontrolirano i da nema neovlaštenog pristupa”, istaknuo je.
Dugoročne odnose s korisnicima, kaže Marković, grade na povjerenju i ulozi tehnološkog partnera koji razumije njihove potrebe i pomaže im rješavati poslovne izazove. “Naš cilj nije samo napraviti jednu implementaciju, nego biti partner kompanijama kroz godine. U velikim sustavima postoji velik broj mogućnosti za automatizaciju i želimo biti tvrtka kojoj se korisnici vraćaju kada traže nova rješenja”, zaključio je Marković. Cijena usluga, pojašnjava, sastoji se od dvije komponente – licence za softver te usluga implementacije i prilagodbe rješenja. Ugovori se pritom uglavnom sklapaju na višegodišnjoj osnovi, uz mjesečni model naplate licenci.
“U većini slučajeva cijena se sastoji od licence za neki softver, koji može biti naš ili partnerski, i naših usluga implementacije tog softvera. Najviše prihoda ostvarujemo kroz rad s M-Filesom, a osim toga radimo i s DocuSignom i Microsoftom”, rekao je Marković. Kod M-Filesa riječ je o klasičnom modelu korisničkih licenci, odnosno naplati po korisniku mjesečno. Osnovni modeli kreću se od 30-ak eura po korisniku mjesečno, dok cijena raste ovisno o razini funkcionalnosti.
“Ako želite više AI mogućnosti, korištenje clouda ili imate veće zahtjeve za usklađenost i sigurnost, cijena je viša. Naši proizvodi su dodaci toj platformi i najčešće se naplaćuju oko 4,5 eura po korisniku mjesečno, jer se radi o dodatnoj komponenti na postojećem sustavu”, pojasnio je Marković.
