Nakon što je Europska središnja banka 10. rujna povećala kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, danas bi istim putem mogla krenuti i američka središnja banka (Fed). Tržišta procjenjuju da postoji oko 93 posto vjerojatnosti da će Fed prvi put u tri godine povećati referentnu stopu, s raspona od 3,50 do 3,75 posto na 3,75 do četiri posto.

Takvim bi se potezom Fed izravno suprotstavio zahtjevu predsjednika Donalda Trumpa za smanjenjem kamata, premda je još u ožujku i sam prognozirao da će ih ove godine jednom sniziti. No, ponovno rasplamsavanje rata u Iranu izazvalo je snažan rast cijena nafte i plina, zbog čega će inflacija vjerojatno dulje ostati iznad Fedova cilja od dva posto.

Sedam tjedana prije izbora

Tržišta su toliko uvjerena u povećanje da je ono gotovo potpuno ugrađeno u cijene. Prinos na desetogodišnje američke obveznice, globalnu referentnu vrijednost za troškove financiranja, jučer je dosegnuo 5,02 posto, najviše od 2007. Prosječna kamata na 30-godišnje američke hipoteke ponovno je premašila sedam posto. Takav ishod još početkom rujna nije bio izvjestan. Većina ekonomista očekivala je da će Fed kamate ostaviti nepromijenjenima, oslanjajući se na povoljnije podatke o inflaciji u lipnju i srpnju. Međutim, snažnije tržište rada, inflacija koja je u kolovozu ubrzala na 3,4 posto i rast cijene nafte iznad 100 dolara za barel potpuno su promijenili očekivanja.

Preokret najbolje pokazuje Reutersova anketa provedena nakon objave inflacije: povećanje je očekivalo 86 od 101 ekonomista, odnosno 85 posto, dok je nekoliko dana prije više od dvije trećine predviđalo da će Fed ostati na čekanju. Goldman Sachs sada očekuje povećanje u rujnu, a JPMorgan i Morgan Stanley u rujnu i prosincu. Dio ekonomista upozorava da bi Fed mogao pogriješiti zaoštravanjem politike zbog inflacijskih pritisaka koje potiču nafta i poremećaji ponude, na koje ne može izravno utjecati. S druge strane, izostanak očekivanog povećanja mogao bi izazvati novu rasprodaju obveznica i skok dugoročnih prinosa ako ulagači zaključe da je Fed spreman tolerirati višu inflaciju.

“Povećati kamate ili riskirati snažan skok prinosa na obveznice”, saželi su izbor analitičari Bank of America. Podizanje kratkoročne stope moglo bi zato ojačati vjerodostojnost Feda i, smanjujući strah od dugotrajnije inflacije, obuzdati dugoročne troškove zaduživanja. Povećanje samo sedam tjedana prije izbora za Kongres ima i izrazito političku dimenziju. Trump od Feda traži upravo suprotno – niže kamate. “Sjedinjene Države toliko su snažne da bismo trebali plaćati najnižu kamatnu stopu na svijetu”, izjavio je u nedjelju. Trump je Warsha izabrao očekujući jednostavniji odnos nego s njegovim prethodnikom Jeromeom Powellom, kojega je opetovano napadao zbog monetarne politike.

Pritisak su pojačali i drugi dužnosnici administracije. Potpredsjednik J. D. Vance izjavio je da bi Bijela kuća pozdravila Fedovu pomoć u snižavanju kamata, dok ministar financija Scott Bessent tvrdi da je inflacija posljedica šoka ponude, na koji Fed ne bi trebao odgovarati stezanjem. Trumpov glavni ekonomski savjetnik Kevin Hassett tvrdi da predsjednik potpuno poštuje Warshovu neovisnost, ali upozorava da Fed ne bi trebao povećavati kamate tako blizu izbora.

Projekcije i svrha

Više kamate dodatno bi zaoštrile pitanje troškova života, jedno od najvažnijih za birače. To je posebno nezgodno za Trumpove republikance, koji u studenome brane tijesnu većinu u Kongresu pa bi novi udar na priuštivost mogao koristiti demokratima. Warsh se tako našao između Bijele kuće, koja traži niže kamate, i tržišta, koja očekuju odlučnu obranu stabilnosti cijena. Poveća li kamate, postupit će suprotno željama predsjednika koji ga je imenovao, a zadrži li ih, riskira gubitak vjerodostojnosti i novi skok prinosa. Scotiabankov ekonomist Derek Holt smatra da se doveo u gotovo bezizlazan položaj: “Ako kamate ne povećate kada je taj potez već ugrađen u cijene, kada ćete?”

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Odluka se zato ne promatra kao pitanje samo jednog povećanja od četvrtine boda. Otkako je početkom 1990-ih referentnu stopu prihvatio kao glavni instrument monetarne politike, Fed je samo jednom, 1997., povećao kamate i odmah stao, ističe Wall Street Journal. Jedan potez teško može znatnije sniziti inflaciju pa bi povećanje moglo značiti da Fed smatra kako je potrebno više korekcija. Tržišta već očekuju tri povećanja do ožujka, a gotovo četiri do kraja srpnja 2027.

Za ulagače zato neće biti presudna samo odluka, nego Fedove projekcije i Warshovo objašnjenje njezine svrhe. Ako povećanje prikaže kao jednokratno upravljanje rizicima, očekivanja bi se mogla smiriti. Ako poruči da Fed poništava dio prošlogodišnjih smanjenja kamata, otvorit će vrata novom ciklusu monetarnog stezanja i prvom ozbiljnom sukobu s predsjednikom koji ga je imenovao očekujući upravo suprotan smjer.