Malo se “zombi-ideja” vraća tako uporno kao tvrdnja da su desne vlade dobre za gospodarstvo, dok progresivne administracije njime loše upravljaju. No, takvo uvjerenje počiva na shvaćanju ekonomije koje zanemaruje održivost rasta i stvarne rezultate konzervativnih vlada.

Naime, neoliberalni eksperiment posljednja četiri desetljeća, zemlju za zemljom, pratio je rast javnih deficita, produbljivanje nejednakosti, ponavljajuće financijske krize i povećavanje ranjivosti gospodarstava. Iznova su lijeve vlade morale popravljati štetu.

Rezultati su vidljivi

Ipak, dijelovi ljevice prepustili su konzervativcima teme gospodarskog rasta, fiskalne održivosti i stabilnosti cijena, iako dokazi pokazuju da su progresivne vlade te ciljeve bolje branile. Takve su pogreške oslabile vjerodostojnost ljevice među građanima koji jednostavno žele raditi, pokrenuti posao i poboljšati svoj život. Naše dvije vlade krenule su suprotnim putem. U Brazilu se, nakon poraza desne vlade, administracija predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve vratila fiskalnoj odgovornosti i socijalnoj pravednosti koje je prethodna vlada napustila.

Nakon povećanja transparentnosti, širenja socijalnih politika i ukidanja poreznih olakšica koje su nerazmjerno koristile velikim korporativnim grupama, rezultati su vidljivi. Nezaposlenost je na rekordno niskoj razini, prihodi kućanstava rastu, a milijuni ljudi izlaze iz siromaštva. Slično tome, vlada premijera Pedra Sáncheza u Španjolskoj tri godine zaredom ostvaruje jednu od najviših stopa rasta među velikim razvijenim gospodarstvima, dok je istodobno smanjila deficit na najnižu razinu u gotovo dva desetljeća.

Zaposlenost je na rekordnoj razini, a na Španjolsku otpada pet od svakih deset novih radnih mjesta otvorenih u europodručju. Strukturne reforme pritom poboljšavaju kvalitetu radnih mjesta, produktivnost i inovacije. Pouka je u oba slučaja ista. Uz odgovarajuću kombinaciju smjelih i ambicioznih politika, fiskalna odgovornost, gospodarski rast i programi društvenog razvoja nisu međusobno suprotstavljeni ciljevi – oni se međusobno osnažuju. To je alternativni put koji je svijetu potreban u trenutku kada kreatori politika sve češće stavljaju uske tržišne i financijske interese ispred zajedničkog dobra.

Globalno vijeće za novu ekonomiju 21. stoljeća, forum vodećih ekonomista koji rade na promicanju takvog modela progresivne ekonomije, osnovano je radi osmišljavanja i promicanja kvalitetnih politika za svijet koji se mijenja. Vijeće će se, nakon što ga je u početku ugostila Španjolska, prvi put okupiti uživo u listopadu. Taj bi skup mogao biti važan korak prema napuštanju ortodoksnih ekonomskih politika koje su iznevjerile većinu svjetskog stanovništva. Takav neuspjeh ne smije se nastaviti. Tri velike tranzicije koje su već u tijeku – demografska, ekološka i digitalna – zahtijevaju gospodarstva koja su pravednija, produktivnija, otpornija i suverenija. Demografska tranzicija, primjerice, opterećuje sustave socijalne zaštite s obje strane Atlantika. Španjolska ima jedno od najstarijih stanovništava na svijetu, dok se Brazil počinje približavati kraju demografske dividende koja je poticala njegov razvoj.

Odgovor desnice na taj izazov je smanjenje socijalnih naknada, čime se trošak prebacuje na one koji ga najteže mogu podnijeti. Naš je odgovor povećati produktivnost i izgraditi pravednije, progresivnije porezne sustave. Brazil je upravo odobrio reformu poreza na dohodak kojom se 15 milijuna radnika s nižim i srednjim prihodima oslobađa plaćanja tog poreza, dok se vrlo visokim primanjima uvodi minimalni efektivni porezni doprinos. Španjolska je, s druge strane, oporezovala neočekivanu dobit energetskih kompanija i banaka kako bi financirala odgovor na inflacijski val nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Uvela je i porez na velika bogatstva.

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Budući da ekološka tranzicija postaje temelj razvoja u 21. stoljeću, Brazil raspolaže strateškom imovinom bez premca: najvećom tropskom šumom na svijetu, najvećim zalihama slatke vode te snažnim udjelom obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Vlada predsjednika Lule zaštitu Amazone postavila je u središte brazilske vanjske politike – ne kako bi se odustalo od razvoja, nego kako bi se osiguralo da on bude održiv. Španjolska je pak svjetski predvodnik u području čiste energije. Obnovljivi izvori čine više od polovice njezine proizvodnje električne energije, a zemlja je druga u svijetu po novim ulaganjima u taj sektor. Smanjena ovisnost o ugljikovodicima već je ublažila učinak rata u Iranu na kućanstva i snizila troškove električne energije za industriju.

Naposljetku, digitalna tranzicija sve će snažnije oblikovati životne uvjete budućih generacija. No, trenutačno nekoliko kompanija kontrolira tehnološku infrastrukturu na kojoj počivaju naša gospodarstva i demokracije. Kao što je upozorio papa Lav XIV., ta koncentracija nosi ozbiljne rizike dehumanizacije jer tehnološke kompanije optimiziraju poslovanje radi prinosa svojim dioničarima, a ne radi društvene kohezije ili demokratskog integriteta. Zato Brazil kombinira regulaciju digitalnih platformi s potporom podatkovnim centrima i uvođenjem pristupa umjetnoj inteligenciji temeljenog na procjeni rizika. Španjolska je, pak, predložila zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina. Obje zemlje od velikih platformi traže veću odgovornost te zagovaraju umjetnu inteligenciju koja poštuje dostojanstvo, autonomiju i ravnopravnost.

Pravo mjerilo progresivizma

Svijet u kojem danas živimo nije onaj koji smo željeli izgraditi. Rat i ekstremizam vratili su se, a multilateralizam se razgrađuje dok velike sile provode jednostrane carine, pristup tržištima koriste kao sredstvo pritiska, a diplomaciju zamjenjuju prijetnjama. To šteti svima. Kao ministri financija, odgovorni smo ustrajati na rješavanju razlika među državama dijalogom i u skladu s pravom.

Nedavno potpisivanje sporazuma između Europske unije i Mercosura – najvećeg takvog sporazuma u povijesti prema ukupnom BDP-u obuhvaćenih gospodarstava, u kojem su obje naše vlade imale ključnu ulogu – konkretan je izraz tog opredjeljenja. Lula je nastojao održati otvorene kanale komunikacije sa svim akterima, odbijajući automatsko svrstavanje i ističući da globalni jug ima vlastiti glas. Jednako tako, Sánchez je branio međunarodno pravo od jednostranih poteza i pozivao Europsku uniju na veću stratešku autonomiju.

Obje su vlade pokazale da progresivne politike nisu samo dobre za gospodarstvo, nego vode i stabilnijim i pravednijim društvima. Neki od nas i dalje daju prednost logici prava pred logikom sile, multilateralnom upravljanju pred fragmentacijom te digitalnom suverenitetu u interesu običnih ljudi pred koncentracijom tehnološke moći. Pravo mjerilo progresivizma neće biti u govorima, nego u boljim uvjetima rada, cjenovno pristupačnom stanovanju i pristupu obrazovanju koje otvara stvarne prilike. Više nego ikad, ljudi moraju vidjeti da njihove vlade stoje uz njih.

* Koautor članka je Carlos Cuerpo, prvi potpredsjednik španjolske vlade i ministar gospodarstva, trgovine i poslovanja

© Project Syndicate, 2026.