Japan je ponovno potvrdio svoj status nacije poznate po dugovječnosti, ali najnoviji podaci otkrivaju demografski fenomen koji istovremeno izaziva ponos i zabrinutost. Po prvi put u povijesti, broj ljudi starijih od 100 godina premašio je 100.000, dosegnuvši novi nacionalni rekord.

nestašica čipova

Imate stari mobitel u ladici? Zbog AI-ja čak i pokvareni uređaji dobivaju na vrijednosti

Prema podacima koje je u utorak objavilo japansko Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi, u rujnu je u zemlji živjelo točno 107.677 stogodišnjaka. To predstavlja porast od gotovo 8.000 u odnosu na prethodnu godinu, čime je nastavljen neprekinuti trend rasta koji traje već 56 godina.

Golemu većinu čine žene, koje s 94.298 predstavljaju čak 88 posto ukupnog broja stogodišnjaka. Ovaj impresivan podatak slavi se kao uspjeh, ali istovremeno naglašava i sve veće izazove s kojima se suočava najstarija nacija na svijetu, piše CNN.

Nevjerojatan porast broja stogodišnjaka može se promatrati kroz povijesni kontekst. Kada je Japan 1963. godine počeo voditi službenu evidenciju, u cijeloj zemlji bila su samo 153 stogodišnjaka. Prag od tisuću premašen je 1981. godine, granica od 10.000 dosegnuta je 1998., a 2012. godine zabilježeno je više od 50.000.

Znanstvenici dugovječnost Japanaca pripisuju kombinaciji nekoliko ključnih faktora. Među njima se ističu zdrava prehrana bogata ribom, povrćem i fermentiranim proizvodima, niske stope pretilosti te jedan od najnaprednijih i najdostupnijih zdravstvenih sustava na svijetu.

Iako su gradovi poznati po ekstremno dugom radnom vremenu, dio stanovnika njeguje filozofiju “ikigai”, koja potiče pojedince da pronađu svrhu i radost u svakodnevnim aktivnostima, što se smatra ključnim za ispunjen i dug život.

Među najdugovječnijim stanovnicima svijeta nalaze se upravo Japanci. Prema podacima ministarstva, najstarija osoba u zemlji je Fuyo Kishimoto, 114-godišnja žena iz Kyota, dok je najstariji muškarac Hikaru Kato iz Kumamota, koji ima 112 godina.

Ministar zdravstva Kenichiro Ueno komentirao je nove brojke s optimizmom. “Izuzetno mi je drago što toliko ljudi ostaje aktivno i zdravo tako dugo”, izjavio je novinarima, istovremeno naglašavajući važnost održivosti sustava socijalne sigurnosti.

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Japan se konstantno nalazi u samom vrhu zemalja s najduljim životnim vijekom, koji prema podacima Svjetske banke za 2024. godinu u prosjeku iznosi 84 godine. Usporedbe radi, u Sjedinjenim Američkim Državama ta je brojka 79 godina. Detaljniji podaci za Japan pokazuju da je očekivani životni vijek za žene 87,33 godine, a za muškarce 81,35 godina.

Ipak, dugovječnost ima i drugu stranu medalje. Starenje stanovništva stvara sve veći pritisak na četvrtu najveću svjetsku ekonomiju, drastično povećavajući troškove skrbi za starije i istovremeno smanjujući radnu snagu.

Dok jedna generacija živi duže no ikad prije, ukupan broj stanovnika Japana, koji trenutačno iznosi 123 milijuna, nastavlja padati zbog rekordno niskih stopa nataliteta. Ovaj demografski nerazmjer prijeti opterećenjem javnih financija i cjelokupnog mirovinskog i zdravstvenog sustava, stavljajući pred vladu teške odluke o budućnosti socijalne države i gospodarskog modela.

Jedan od najizraženijih izazova je nedostatak radne snage u sektoru njege. Procjenjuje se da će Japanu 2026. godine biti potrebno oko 2,4 milijuna zdravstvenih radnika za skrb o starijim osobama, što je značajan porast u odnosu na 2,1 milijun u 2024. godini.

Kako bi se zadovoljila ova rastuća potražnja, zemlja se sve više oslanja na zapošljavanje stranih radnika. Iako je Japan posljednjih godina otvorio vrata za kvalificirane radnike i radnike u deficitarnim zanimanjima, vlada je nedavno pooštrila vizne uvjete kao odgovor na porast antiimigrantskog raspoloženja, što dodatno komplicira rješavanje ovog gorućeg problema.

Japan je predvodnik globalnog trenda starenja stanovništva, ali nipošto nije jedina zemlja koja se suočava s ovim izazovom. Sa srednjom dobi od 49,9 godina, Japan ima drugo najstarije stanovništvo na svijetu, odmah iza Monaka. Procjene pokazuju da će do 2050. godine čak jedna trećina stanovništva Japana biti starija od 65 godina.

Istovremeno, svjetska populacija stogodišnjaka također bilježi strelovit rast. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, broj stogodišnjaka u svijetu porastao je s otprilike 23.000 1950. godine na između 700.000 i 935.000 danas, a predviđa se da će do 2050. dosegnuti gotovo četiri milijuna. Ovaj globalni fenomen naglašava hitnu potrebu da se društva diljem svijeta prilagode demografskim promjenama i osiguraju održive sustave podrške za sve starije stanovništvo.

*uz korištenje AI-ja