Tijek događaja u sukobu SAD-a i Irana prošli je tjedan nastavio poticati rast cijena na energetskim tržištima.

Cijene nafte ponovno su probile granicu od 100 dolara po barelu, a iznad nje su se zadržale i nakon što je na samom kraju tjedna nagli porast zaustavljen zbog najava novog pokušaja dijaloga i dogovora Teherana i zaljevskih država u vezi s protokom tankera u Hormuškom tjesnacu.

Najmanje 85% do listopada

Istodobno, već peti tjedan porasle su i europske cijene prirodnog plina. U mjesec dana “skočile” su 30-ak posto. U četvrtak su premašile 82 eura po megavatsatu, a i nakon blage korekcije u petak zadržale su se oko 80 eura. Popunjenost skladišta plina na razini Unije istodobno je ispod uobičajene za ovo doba godine; trenutačno je na oko 67 posto. Iz Europske komisije poručili su kako ne postoji neposredan rizik za sigurnost opskrbe ove zime, ali na pragu sezone grijanja dodatni pritisci na cijene su itekako mogući.

U Hrvatskoj je trenutačno PSP Okoli na 79 posto popunjenosti, nakon što je prije manje od dva mjeseca bio na oko 51 posto. Tempo punjenja ubrzao se nakon što je Vlada potkraj srpnja donijela odluku prema kojoj je korisnicima sustava (poput HEP-a PPD-a, Ine) naložila dosezanje najmanje 85 posto kapaciteta do početka listopada, a HEP-Plin kao zajamčenog opskrbljivača zadužila je i za osiguranje dodatne količine.

U vezi s plinom energetski stručnjak Davor Štern kaže kako “Hrvatska stoji relativno dobro, a Europa generalno loše”. EU, kaže, “plaća cijenu sankcija prema Rusiji i ovisnosti o LNG-u koji je inače skuplji, a sad je tu i dodatni problem poremećaja u opskrbi LNG-om iz Perzijskog zaljeva”. Poskupljenje plina općenito je loše (i) zbog toga što se u industriju plin koristi i kao gorivo i kao sirovina, zbog prelijevanja (rasta) tih troškova na druge cijene. Energenti i njihove cijene prošli su tjedan bili i u fokusu hrvatske Vlade.

Nakon novog kruga smanjenja trošarina (i premija trgovaca) na goriva u ponedjeljak, u četvrtak je predstavila je 11. paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu u kojemu se upravo veći dio odnosi upravo na energetske. Od 260 milijuna eura na njih otpada 170 milijuna – uglavnom za nastavak subvencioniranja električne energije, plina i toplinske energije te naknada troškova energije za ugrožene kupce energenata.

Već u petak o paketu se očitovalo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku (PFP). S obzirom na stanje te i dalje povišene rizike poremećaja na energetskim tržištima, kao i kretanja domaćih cijena, donošenje 11. paketa mjera u PFP-u smatraju očekivanim, iako se njime nastavlja odstupanje od najavljenog postupnog smanjivanja subvencioniranja energenata.

Glede domaćih cijena, navode da je prosječna stopa inflacije (HICP) u Hrvatskoj i ove godine među najvišima, tj. treća najviša u Uniji – u prvih sedam mjeseci iznosila je 4,3 posto naspram 2,8 posto prosjeka EU-a. Isto tako, razina cijena u u 2025. kod nas je bila 30,3 posto viša nego 2021., dok je na razini EU-a povećana za 22,2 posto.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Potreba preispitivanja mjera

“Kretanja međunarodnih cijena sirovina i energenata opravdavaju nastavak intervencija. S druge strane, Vlada ističe da su minimalne plaće i mirovine od lipnja 2025. do lipnja 2026. rasle brže od cijena, što umanjuje potrebu za intervencijom”, navodi se u očitovanju. Usto, sama činjenica da se inflatorni pritisci zadržavaju relativno dugo upućuje i na potrebu preispitivanja učinkovitosti, ciljanosti i trajanja postojećih mjera.

Imajući u vidu i ograničen fiskalni prostor u pogledu deficita opće države, članovi tog stručnog tijela, kojim predsjeda Sandra Krtalić, mišljenja su da bi daljnje trajanje takvih mjera trebalo biti povezano s jasno utvrđenim kriterijima, vremenskim ograničenjem i postupnim prelaskom na ciljanije oblike potpore, prema skupinama korisnika koj su izravno ugroženi rastom troškova života.

Potreba za nastavkom fiskalne konsolidacije, podsjećaju, nameće se i s obzirom na usporavanje rasta jer trenutačne su procjene da će ove i iduće godine rast realnog BDP-a biti za oko jedan i pol postotni bod niži nego tijekom prethodne tri godine.