Hrvatski građani za druge izdvajaju više nego većina Europljana. Prema novom izvješću Charities Aid Foundationa (CAF), 68 posto hrvatskih građana doniralo je novac tijekom 2025. godine, bilo dobrotvornim organizacijama, izravno ljudima u potrebi ili u vjerske svrhe.

Hrvatska je pritom među vodećim zemljama po udjelu prihoda koji građani izdvajaju za različite oblike davanja, u prosjeku su izdvojili 0,8 posto svojih prihoda.

Kultura solidarnosti

Domaći donatori najčešće pružaju izravnu pomoć ljudima u potrebi, dok su donacije organizacijama poglavito usmjerene prema lokalnim i nacionalnim organizacijama civilnoga društva, navodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, prema podacima CAF-a. Istraživanje pokazuje da na odluku o doniranju ne utječu samo financijska sredstva kojima osoba raspolaže, već i osjećaj pripadnosti zajednici, osobne vrijednosti te povjerenje u organizacije koje primaju donacije.

Zemlje u kojima građani osjećaju snažniju povezanost sa svojim lokalnim zajednicama bilježe i znatno višu razinu darivanja. Društvena povezanost važna je za razvoj filantropije. Udio prihoda koji stanovnici Hrvatske izdvajaju kroz različite oblike novčanog pomaganja našu zemlju stavlja na drugo mjesto među članicama Europske unije, iza Rumunjske, gdje taj udio iznosi 0,9 posto, i ispred Irske sa 0,7 posto, piše Euronews. Domaće organizacije koje smo upitali za komentar nisu iznenađene takvom razinom velikodušnosti.

“Visoka pozicija Hrvatske nije nas potpuno iznenadila. U Hrvatskoj postoji snažna kultura solidarnosti i pomaganja, osobito kada je riječ o konkretnim ljudima i potrebama. Posljednjih 10 godina bilježimo veću vidljivost i raznolikost filantropskih aktivnosti te spremnost građana da pomognu. Važno je tu kulturu davanja dalje razvijati prema dugoročnijim oblicima filantropije”, izjavila je Smiljana Rađa, upraviteljica Europske zaklade za filantropiju i društveni razvoj.

Iz Hrvatskog Caritasa su poručili kako, iako trenutačno ne raspolažu objedinjenim statističkim podacima kojima bi mogli dati precizan odgovor na pitanje o trendovima donacija, potvrđuju sklonost uzajamnom pomaganju. “Iz našeg svakodnevnog iskustva možemo potvrditi da je solidarnost hrvatskih građana i tvrtki iznimno velika, posebno u trenucima kriza, što se podudara s pozitivnim trendovima koje navodi CAF”, kazali su nam iz Hrvatskog Caritasa.

Od 0,8 posto prihoda građana koji se u prosjeku izdvajaju za različite oblike davanja, čak 0,4 posto ide izravno ljudima u potrebi, dok 0,2 posto ide dobrotvornim organizacijama i jednako u vjerske svrhe. Drugim riječima, hrvatski građani u prosjeku dvostruko veći dio svojih prihoda usmjeravaju izravno pojedincima nego organizacijama.

“To pokazuje da je u Hrvatskoj snažna izravna solidarnost, građani često žele pomoći konkretnoj osobi ili obitelji. Istodobno, postoji prostor za veće povjerenje u organizacije civilnoga društva, koje donacije mogu pretvoriti u dugoročnu i sustavnu podršku većem broju ljudi”, kazala je Rađa.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Najčešće od 10 do 19 eura

Istraživanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva iz 2024. prikazalo je i kako izgleda tipično hrvatsko doniranje. Prema istraživanju o navikama doniranja građana u Hrvatskoj, čak 67 posto građana radije bi doniralo lokalnim nego međunarodnim organizacijama, dok je najčešći iznos donacije između 10 i 19 eura. Doniranje je pritom snažno povezano s konkretnim okolnostima. Oko 53 posto građana kaže da ih na doniranje potaknu krizne situacije, dok bi 46,3 posto s većim osobnim prihodima doniralo više.

Ukupne donacije u trima najvećim gospodarstvima Europske unije, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, u 2025. u prosjeku su iznosile tek 0,4 posto prihoda. Europljani su u prosjeku donirali 0,6 posto svojih prihoda, u usporedbi s globalnim prosjekom od jedan posto.