Međunarodni monetarni fond (MMF) u posljednji je trenutak odustao od kandidata koji je slovio kao favorit za novog glavnog ekonomista te institucije, nakon što su isplivale njegove kritike gospodarskih politika Trumpove administracije, tvrde izvori upoznati s procesom.

Strah od odmazde

MMF, čije je sjedište u Washingtonu, pripremao je objavu prema kojoj je Ricardo Reis, profesor na Londonskoj školi ekonomije (LSE), trebao preuzeti dužnost glavnog ekonomista i direktora Odjela za istraživanja Fonda. No, početkom ljeta u MMF-u su iznenada odustali od te odluke. Do promjene je došlo zbog Reisovih prijašnjih komentara o Trumpovim carinama, rekla su za Financial Times tri izvora upoznata sa slučajem.

U srpnju je na njegovo mjesto imenovana bivša dužnosnica Banke Engleske Silvana Tenreyro, također ekonomistica s LSE-a, koja je dužnost preuzela prošlog mjesec. Reis često komentira gospodarska pitanja u portugalskim i međunarodnim medijima, a nakon što je američki predsjednik Donald Trump u travnju prošle godine najavio carine u povodu takozvanog “Dana oslobođenja”, Reis je upozorio da će one povećati cijene za američke potrošače i pokrenuti novi val inflacije.

Iako je glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva odgovorna za imenovanja na najviše funkcije u Fondu, Sjedinjene Države mogu imati snažan neformalni utjecaj zbog činjenice da su najveći dioničar MMF-a. Georgieva je ranije tako odustala od naglaska na rodnoj ravnopravnosti i klimatskim promjenama nakon kritika američkog ministra financija Scotta Bessenta, koji je pozvao Fond da se usredotoči na svoje temeljne zadaće – makroekonomsku i financijsku stabilnost.

Reisovo izbacivanje iz utrke izazvalo je zabrinutost zbog mogućnosti da bi njegovo mjesto mogao dobiti ekonomist povezan s Trumpovom administracijom. Te su se bojazni, međutim, smanjile nakon što je u srpnju imenovana Tenreyro. I Reis i Tenreyro svoje radove redovito objavljuju u najuglednijim svjetskim ekonomskim časopisima.

Ipak, slučaj ilustrira sve veći pritisak na ekonomiste i akademike u SAD-u koji kritiziraju trgovinsku politiku Trumpove administracije. Podsjetimo, Trump je prošle godine pozvao čelnika Goldman Sachsa Davida Solomona da smijeni glavnog ekonomista banke Jana Hatziusa nakon što je on upozorio da će carine naštetiti američkom gospodarstvu. Početkom godine, Trumpov savjetnik Kevin Hassett rekao je da bi ekonomisti njujorškog ogranka američke središnje banke trebali biti “disciplinski kažnjeni” zbog izvješća u kojem su zaključili da najveći dio troškova američkih carina snose američke kompanije i potrošači. Hassett je kasnije djelomično povukao te izjave.

Reis je u travnju na društvenoj mreži X upozorio da će teret carina uvedenih u sklopu “Dana oslobođenja” pasti na američke potrošače, što je tada tvrdio i velik broj ekonomista. Mjesec dana poslije, u podcastu portugalske zaklade Francisco Manuel dos Santos, predvidio je da će carine podići cijene u SAD-u te proizvodnju učiniti “težom, skupljom i manje učinkovitom”.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

I Tenreyro je upozoravala da će carine negativno utjecati na gospodarski rast, no bila je manje glasna u kritiziranju Trumpove politike od Reisa. Glasnogovornik MMF-a odbio je komentirati proces izbora glavnog ekonomista. Za Financial Times rekao je da se Fond pridržava pravila “stroge povjerljivosti u vezi s identitetom i konkretnim pojedinostima o kandidatima koji sudjeluju u natječaju” te da je proces izbora bio “temeljit i konkurentan”. Dodao je da je MMF “iznimno zadovoljan” imenovanjem Tenreyro.

Sukob politika

Carine su temelj gospodarske strategije Trumpove administracije čiji je cilj potaknuti proizvodnju u SAD-u. Iako je Vrhovni sud početkom ove godine neke od najagresivnijih carina proglasio nezakonitima, administracija i dalje koristi trgovinsku politiku kao sredstvo pritiska i kažnjavanja protivnika, ali i saveznika, među kojima je i Kanada.

Inflacija u SAD-u iznosi 3,7 posto, gotovo dvostruko više od cilja američke središnje banke, a na rast potrošačkih cijena djelomično su utjecale trgovinske politike i rat s Iranom. Glavni ekonomski savjetnik MMF-a vodi tim od više od 100 ekonomista i sudjeluje u oblikovanju političkog programa Fonda. Uloga MMF-a u promicanju slobodne trgovine mnogima se čini nespojivom s naglaskom Trumpove administracije na carine i gospodarsku sigurnost.