Svjetske cijene hrane u kolovozu su dosegnule najvišu razinu od studenoga 2022., pod utjecajem ekstremnih vremenskih prilika i poremećaja u opskrbi povezanih s ratovima u Crnom moru, Ukrajini i Iranu, objavila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO-ov indeks cijena hrane porastao je na prosječnih 133,3 boda, s revidiranih 130,8 u srpnju.

Iako je riječ o najvišoj razini u gotovo četiri godine, indeks je i dalje 17 posto ispod rekorda iz ožujka 2022., nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. “Rast globalnih cijena hrane upozorenje je da se rizici opet prelijevaju na prehrambena tržišta”, rekao je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.

U kolovozu su porasli indeksi cijena žitarica, biljnih ulja, šećera, mesa i mliječnih proizvoda. Indeks žitarica povećan je 2,2 posto, na najvišu razinu od svibnja 2024., a biljnih ulja 0,6 posto, na najvišu razinu od lipnja 2022.

Cijena šećera porasla je 11,9 posto. FAO je prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2026. snizio za 3,4 milijuna tona, na 2,980 milijardi tona. To bi bilo dva posto manje nego 2025. i najveći godišnji pad od 2018., iako bi proizvodnja i dalje bila druga najveća dosad. Procjena zaliha na kraju sezone 2026./2027. smanjena je 1,1 posto, na 947,2 milijuna tona.

Napadi u Crnom moru otežali su isporuke iz Rusije i Ukrajine, a sukob SAD-a i Irana opskrbu gnojivima. FAO navodi da su europske vrućine i suša pogoršale izglede za kukuruz, šećernu repu i stočarstvo, dok bi mogući El Niño mogao ugroziti proizvodnju palmina ulja i šećera u Aziji.