Neizvjesnost je oduvijek bila sastavni dio poslovanja, no posljednjih je godina promijenila i intenzitet i oblik. Geopolitički sukobi, trgovinske prepreke, rast troškova, nestabilni opskrbni lanci i otežano financiranje više nisu izdvojeni poremećaji koji se pojavljuju između duljih razdoblja stabilnosti. Postali su okolnosti u kojima poduzeća svakodnevno donose odluke o novim tržištima, kupcima, ulaganjima i rokovima plaćanja.
U takvom okruženju više nije dovoljno reagirati tek kada kupac zakasni s plaćanjem ili poslovni partner zapadne u financijske teškoće. Upravljanje rizicima postaje dio odgovornog upravljanja poduzećem, a sposobnost pravodobnog prepoznavanja problema izravno utječe na likvidnost, konkurentnost i prostor za daljnji rast.
„Danas neizvjesnost više nije iznimka, već nova stvarnost. Geopolitički sukobi, nove trgovinske prepreke, rast insolventnosti, tehnološke promjene i nestabilni opskrbni lanci mijenjaju gospodarske uvjete brzinom s kojom se mnoge tvrtke dosad nisu susrele“, upozorava Michael Kolb, glavni izvršni direktor ACREDIA Grupe. Ključno pitanje, dodaje, više nije kada će se stabilnost vratiti, nego kako poduzeća mogu ostati uspješna u uvjetima trajne neizvjesnosti.
Rizik koji se prenosi poslovnim lancem
Poslovni rizici rijetko se pojavljuju izolirano. Rast cijena energije i sirovina može smanjiti profitne marže, slabija potražnja usporiti prodaju, a otežani pristup financiranju dodatno pritisnuti poduzeća koja već posluju s ograničenom likvidnošću. Ako jedan sudionik u poslovnom lancu više ne može uredno podmirivati obveze, posljedice se brzo prenose na njegove dobavljače i partnere.
Zato opskrbne lance više nije dovoljno promatrati samo kao logističke mreže. Iza protoka robe nalaze se financijske međuovisnosti koje mogu postati jednako važan izvor rizika. Neplaćanje, stečaj ili problemi s likvidnošću ključnog poslovnog partnera mogu ugroziti i poduzeće koje samo po sebi posluje zdravo.
To potvrđuju i podaci s hrvatskog tržišta. Prema istraživanju kojeg je provela ACREDIA, čak 83 posto hrvatskih poduzeća u prethodnih se 12 mjeseci susrelo s kašnjenjem kupaca u plaćanju. Istodobno 84 posto ispitanih poduzeća nije imalo ugovoreno osiguranje potraživanja, dok je više od dvije trećine svojim kupcima omogućavalo rokove plaćanja od najmanje 30 dana. Kao glavne poslovne rizike srednja i velika poduzeća izdvojila su visoke troškove resursa i snažnu konkurenciju.
Naizgled uobičajeno produljenje roka plaćanja tako može postati ozbiljan problem. Što je dulje razdoblje između isporuke robe ili usluge i naplate, to je veći prostor za pogoršanje financijskog položaja kupca. Poduzeće pritom mora nastaviti podmirivati plaće, poreze, dobavljače i druge obveze, iako prihod na koji računa još nije stigao.
„Vrlo visok broj poduzeća koja se susreću s kašnjenjem u plaćanju zabrinjavajući je signal tržištu. Kada znamo da velika većina nema zaštitne mehanizme poput osiguranja potraživanja, jasno je koliko je poslovanje ranjivo. Upravo u takvom okruženju upravljanje rizicima postaje ključno za očuvanje likvidnosti i stabilnosti“, ističe Kolb.
Insolventnosti ponovno rastu
Dodatno upozorenje stiže iz izvješća ACREDIA Grupe i Allianz Tradea, prema kojem bi broj korporativnih insolventnosti u svijetu tijekom 2026. mogao porasti za šest posto. Riječ je o dvostruko višoj stopi od ranije prognoziranih tri posto te petoj uzastopnoj godini rasta insolventnosti.
Procjene pokazuju da bi aktualni globalni poremećaji mogli rezultirati sa 7000 dodatnih insolventnosti tijekom 2026. i još 7900 u 2027. godini. U nepovoljnijem scenariju njihov bi broj u 2026. mogao porasti čak deset posto, a zatim još tri posto u 2027. Posebno su izloženi energetski intenzivni sektori, među kojima su prijevoz, kemijska i metalna industrija, kao i poduzeća s niskim maržama, visokom zaduženošću ili ograničenim mogućnostima prijenosa većih troškova na kupce.
„Učinci su međusobno povezani: rast troškova, slabija potražnja i otežano financiranje. Upravo ta kombinacija stavlja brojne poslovne modele pod pritisak“, upozorava Kolb.
Ni blago smanjenje broja insolventnosti zabilježeno u Hrvatskoj početkom 2026. još ne upućuje na trajan preokret. U prva dva mjeseca pokrenuto je 828 postupaka, odnosno 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. No nakon ukupno 3896 insolventnosti u 2025., početna razina ostaje visoka i tijekom ove godine ne očekuje se značajniji pad.
Posebno je ranjivo građevinarstvo, u kojem su tijekom prva dva mjeseca 2026. zabilježena 182 stečaja. Taj sektor čini oko 21 posto ukupnog broja insolventnosti, a dodatno ga opterećuju rokovi plaćanja od 60 do 120 dana te visoki troškovi materijala i rada.
Od provjere partnera do zaštite likvidnosti
Učinkovito upravljanje rizicima zato počinje prije sklapanja posla. Ono uključuje provjeru kreditne sposobnosti kupaca, analizu tržišta i zemlje u kojoj partner posluje, praćenje njegova ponašanja u plaćanju te procjenu koliko bi mogući izostanak naplate utjecao na vlastitu likvidnost poduzeća.
Važno je i izbjeći preveliku ovisnost o jednom kupcu, dobavljaču ili tržištu. Posao s novim klijentom može biti razvojna prilika, ali istodobno i izvor rizika ako poduzeće nema dovoljno informacija o njegovoj financijskoj stabilnosti. Jednako vrijedi pri izlasku na strana tržišta, gdje se komercijalnim rizicima mogu pridružiti političke promjene, lokalni propisi i drukčiji uvjeti naplate.
Upravo u tom širem okviru ACREDIA Grupa svoju ulogu ne gradi samo na pojedinačnom osigurateljnom proizvodu, nego na ekspertizi i partnerstvu s poduzećima. Analizom kreditne sposobnosti poslovnih partnera, praćenjem tržišnih i platnih rizika, osiguranjem potraživanja te podrškom u naplati dugovanja pomaže klijentima sustavnije upravljati izloženošću i zaštititi likvidnost.
Rješenja su prilagođena različitim oblicima B2B poslovanja: od malih i srednjih poduzeća do velikih projekata, međunarodnog poslovanja i suradnje s pojedinačnim ključnim kupcem. U slučaju nepodmirenih obveza ACREDIA pruža i podršku u naplati potraživanja u zemlji i inozemstvu, koristeći globalnu mrežu i poznavanje lokalnih pravnih sustava.
Takav pristup poduzećima ne uklanja poslovnu neizvjesnost, ali im omogućuje da je bolje razumiju, procijene i kontroliraju. Osiguranje potraživanja pritom nije samo zaštita nakon što se problem pojavi. Provjera kupaca, kontinuirano praćenje njihova poslovanja i pravodobno upozoravanje na promjene mogu pomoći poduzeću da ranije prilagodi kreditne limite, uvjete prodaje ili rokove plaćanja.
Sigurnost za nove prilike
Upravljanje rizicima često se pogrešno poistovjećuje s pretjeranim oprezom i odustajanjem od prilika. U praksi je upravo suprotno: poduzeće koje raspolaže kvalitetnim informacijama i odgovarajućim zaštitnim mehanizmima može sigurnije sklapati nove poslove, širiti bazu kupaca i izlaziti na nova tržišta.
ACREDIA tu filozofiju sažima porukom „Ohrabruje u poduzetništvu“. Njezina je svrha poduzećima omogućiti da djeluju i rastu uz jasnije razumijevanje rizika koje preuzimaju. Zaštita likvidnosti ne služi samo obrani postojećeg poslovanja, nego i stvaranju prostora za ulaganja i razvoj.
Kako zaključuje Kolb, uspješna će biti poduzeća koja pravodobno prepoznaju rizike, donose utemeljene odluke i sustavno jačaju svoju otpornost. Stabilnost možda više nije moguće uzimati zdravo za gotovo, ali financijska otpornost može se graditi – kvalitetnijim informacijama, proaktivnim upravljanjem rizicima i partnerstvom koje poduzetnicima daje veću sigurnost za sljedeći poslovni potez.
* Sadržaj omogućila ACREDIA
