Poskupljenje dizela zbog smanjenih isporuka s Bliskog istoka i iz Rusije zasjenilo je skok cijena nafte, a prerada je na rubu kapaciteta, upozorila je u petak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Novo društvo

Dijelu hrvatskih potrošača HEP će vratiti novac, evo i zašto

Cijene nafte na međunarodnim tržištima poskočile su u četvrtak iznad 105 dolara po barelu, ali poskupljenje crnog zlata blijedi u usporedbi s rastom cijena rafiniranih proizvoda zbog još izrazitijeg raskoraka u ponudi i potražnji, konstatira IEA u redovnom mjesečnom izvješću objavljenom u petak.

Tako je u prvoj polovini cijena barela dizela na američkom tržištu premašila 200 dolara po barelu i bila je gotovo dvostruko viša nego prije rata u Iranu, a gotovo slično poskupljenje bilježile su i Europa i Azija, napominje agencija.

Barel sirove nafte poskupio je pak u istom razdoblju za 45 posto, izračunali su u IEA-i.

Cijene naftnih proizvoda katapultirali su poremećaji u isporukama iz regije uz Perzijski zaljev i iz Rusije, dodaju.

Prema trenutačnim procjenama IEA‑e, zemlje uz Perzijski zaljev izvezle su u kolovozu oko 13 milijuna barela nafte dnevno, što odgovara nekih 54 posto predratne razine, zahvaljujući, između ostalog, preusmjeravanju isporuka alternativnim rutama.

Isporuke naftnih proizvoda i ukapljenog naftnog plina svedene su pak na otprilike 40 posto predratne razine, napominju u IEA-i.

Neto izvoz dizela sveden je u kolovozu na samo četvrtinu predratne razine, na prosječnih 390 tisuća barela dnevno, izračunali su.

Doktorski studij

20 zemalja, tri kontinenta i jedno istraživačko pitanje: kako izgleda poslovanje u digitalnom dobu?

Konferencija

CROATIVA: Kreativnost kao nova snaga hrvatskog gospodarstva

Gubitke na tržištu produbili su i poremećaji u ruskom rafinerijskom sustavu i gotovo potpuna obustava izvoza naftnih proizvoda nakon ukrajinskih napada dronovima na rafinerije, ističe IEA u izvješću.

U takvim je uvjetima objedinjeni neto izvoz dizela iz regije uz Perzijski zaljev i Rusije bio je u kolovozu za 1,6 milijuna barela dnevno manji nego u veljači, izračunali su, kada su njihovi proizvodi činili gotovo 45 posto svjetske trgovine morem.

Taj gubitak donekle ublažavaju druge regije gdje rafinerije naprežu preradu do krajnjih granica kako bi iskoristile iznimno visoke marže.

Rafinerijske marže u Atlantskom bazenu poskočile su tako na rekordne razine, napominje IEA.

Razaranje potražnje?

Znatno smanjene isporuke i visoke cijene koče potrošnju pa će se tako potražnja za naftom ove godine smanjiti za 2,5 milijuna barela dnevno, procjenjuju u agenciji, podigavši procjenu iz kolovoza za gotovo milijun barela.

Tempo slabljenja potražnje trebao bi ipak slabiti prema kraju godine pa bi tako u trećem tromjesečju trebala oslabiti za 3,4 milijuna barela dnevno. U drugom tromjesečju potonula je za 5,3 milijuna barela dnevno.

U zadnja tri ovogodišnja mjeseca svjetska potražnja trebala bi oslabiti za dva milijuna barela dnevno, procjenjuju IEA‑ini stručnjaci.

Dosad su u uravnoteživanju tržišta ključnu ulogu igrale zalihe, napominju. Od početka rata svjetske zalihe nafte potonule su za 507 milijuna barela, pokazuju podaci IEA‑e, što odgovara obujmu od 2,8 milijuna barela dnevno.

Samo u kolovozu svjetske zalihe smanjene su za čak 95 milijuna barela, odnosno za 1,3 milijuna barela dnevno, navodi IEA.

Budući da se zalihe tope i da je svjetski rafinerijski sustav opterećen do krajnjih granica, napredak u razrješavanju sukoba na Bliskom istoku i rusko-ukrajinskog rata, potrebniji je nego ikad prije kako bi se izbjeglo još značajnije stanjivanje opskrbe i razaranje potražnju, upozoravaju u IEA-i.