U završnom, trećem nastavku najutjecajnijih poduzetnika regije dominiraju poslovni ljudi u najzrelijim godinama, koji su, bilo kao vlasnici, bilo kao vrhunski menadžeri, značajno unaprijedili poslovanje kompanija posljednjih godina. Njihova je sadašnjost, ali i bliska budućnost, i to na razini regije. Trojica od njih su bankari, no tu su i istaknuti pojedinci iz sektora industrije, vinarstva hrane, kladionica, logistike i nekretnina.
Gordan Kolak na čelu Končara je od 2020. godine. Uspješno je proveo sveobuhvatnu transformaciju kompanije, s naglaskom na obnovljive izvore energije, digitalnu tranziciju i internacionalizaciju poslovanja. Pod njegovim vodstvom Končar je postao najveći hrvatski neto izvoznik i predvodnik tehnoloških inovacija u regiji. Prethodno, Kolak je bogato profesionalno iskustvo stjecao i primjenjivao kao direktor i predsjednik uprava u tvrtkama DOK-ING, King ICT, Megatrend, Megatrend poslovna rješenja te Dalekovod proizvodnja.
Kolak preporodio Končar
Sam Kolak će reći da kada analiziramo rezultate koje Končar danas ostvaruje, svakako moramo krenuti od 2019. godine kada Europska komisija donosi strategiju zelene i digitalne tranzicije. Prepoznali su to u Končaru kao iznimno veliku priliku, a vidimo da se i danas intenzivno ulaže u razvoj elektroenergetske infrastrukture diljem Europe. To je i zalog budućnosti Končara.
Rezultati govori sve. Grupa Končar je u 2025. ostvarila neto dobit od 220,7 milijuna eura, što je rast za 56,3 milijuna eura u odnosu na 2024. Tvrtka je upisala šestu uzastopnu poslovnu godinu s rekordnim financijskim rezultatima i time još jednom potvrdila ulogu jednog od neizostavnih nositelja europske elektroenergetske industrije. S obzirom na rezultate u prvih šest mjeseci 2026., Končar čeka i sedma uzastopna godina snažnog rasta. Prema nerevidiranim financijskim izvještajima za 2025., konsolidirani prihodi od prodaje Grupe iznose 1,3 milijardi eura, što je za 265,3 milijuna eura ili 25,2 posto više u odnosu na 2024. godinu.
U posljednjih sedam godina prosječna godišnja stopa rasta prihoda iznosila je više od 23 posto, dok je profitabilnost rasla u prosjeku više od 50 posto godišnje, praktički se udvostručujući svake treće godine. Prihodi su s 370 milijuna eura narasli na više od 1,3 milijarde eura, što znači da su gotovo stvorili tri nova Končara, uz postojeći sustav. EBITDA je porasla sa 17 milijuna eura na 242 milijuna eura, što je približno vrijednost ukupnog prometa nekadašnjeg Končara.
Ćubelina najbolja godina
Marko Pipunić, poduzetnik kojeg mediji često nazivaju “kraljem žita”, ime je koje stoji iza snažnog razvoja Žito grupe, jedne od vodećih poljoprivredno-prehrambenih korporacija u Hrvatskoj. U posljednje dvije godine odradio je neke od najvažnijih životnih poslova – uspio je s javnom ponudom dionica na Zagrebačkoj burzi te je preuzeo Zvijezdu, najvećeg hrvatskog proizvođača ulja, margarina i majoneze. To su samo posljednji u nizu strateških odluka kojima je Pipunić, od tvrtke s dva zaposlenika, stvorio poslovno carstvo koje danas upravlja s 36 tvrtki, zapošljava više od 2500 ljudi i ostvaruje zbirni prihod veći od 600 milijuna eura. Prije toga, ključna akvizicija dogodila se 2013. kada je preuzeo Tvornicu ulja Čepin, a sada i Zvijezdu, čime je zaokružio svoju dominaciju u ključnim segmentima prehrambene industrije.
Njegovo poslovno carstvo danas se proteže i izvan agrobiznisa, obuhvaćajući ulaganja u obnovljive izvore energije i građevinske projekte stanogradnje u Osijeku. Aktivno podupire lokalnu zajednicu kroz sportske, kulturne i obrazovne inicijative. Njegovo najpoznatije ulaganje u zajednicu je Sokol Centar u Osijeku, moderni gimnastički centar izgrađen investicijom od gotovo 4,6 milijuna eura. Kroz taj projekt, Pipunić je ostvario san osječkih gimnastičara, osiguravši im uvjete za stvaranje vrhunskih sportaša i olimpijskih pobjednika. Osim sporta, vlasnik je i Međunarodnog medicinskog centra “Priora” te restorana “Crna Svinja”, čime dodatno doprinosi poboljšanju društvene infrastrukture regije, a uskoro se očekuje dovršenje i impozantne koncertne dvorane EVE.
Dalibor Ćubela preuzeo je Zagrebačku banku u srpnju 2024., naslijedivši Ivana Vlahu koji je otišao na čelo UniCredit Bank Austria. Ćubela je već dva i pol desetljeća na raznim visokim poslovima unutar UniCredit Grupe. Godine 2009. preuzima dužnost člana Uprave za upravljanje rizicima u UniCredit Bank Mostar. Četiri godine kasnije, imenovan je predsjednikom Uprave UniCredit Bank Banja Luka. Godine 2016. preuzima funkciju predsjednika Uprave UniCredit Bank Mostar, gdje je obnašao i dužnost predsjednika Nadzornog odbora UniCredit Leasinga. Tijekom 2018. godine Dalibor Ćubela bio je predsjednik Udruženja banaka BiH.
U Zagrebačku banku dolazi 2020. godine, gdje je do 2023. obnašao uloge General managera i zamjenika predsjednika Uprave Zabe, te je ujedno bio na čelu Nadzornog odbora UniCredit Leasinga. Početkom 2023. postao je zamjenik predsjednice Uprave UniCredit Bulbank u Bugarskoj.
U samo dvije i pol godine Ćubela je uspio napraviti krupne iskorake u poslovanju najveće domaće banke. Zagrebačka banka u 2025. godini ukupno je uprihodila 849 milijuna eura, odnosno 4,9 posto više nego godinu ranije te je zabilježila dobit od 510 milijuna eura, što je 60 milijuna, odnosno 13,3 posto, više nego u 2024. Protekla godina bila je jedna od najaktivnijih i najintenzivnijih u pogledu velikih financiranja i strateški važnih projekata koji su zahtijevali najvišu razinu stručnosti i izvrsnosti te potvrdili da su ekspertiza i usluge Zagrebačke banke na razini najsnažnijih globalnih igrača u industriji.
Posebno se izdvaja lanjski sporazum o refinanciranju Fortenova grupe vrijedan 550 milijuna eura. Kad unutar jedne godine osvojite tri prestižne nagrade u svijetu bankarstva, tada je to svojevrsna potvrda izvrsnosti. Upravo se time može pohvaliti Zagrebačka banka, koja je u spomenutom razdoblju proglašena najboljom bankom u Hrvatskoj prema vodećim svjetskim financijskim magazinima – Euromoney, Global Finance i The Banker. Među njima se posebno ističe nagrada Euromoney Awards for Excellence, koju je Zagrebačka banka nedavno osvojila drugu godinu zaredom.
Blaž Brodnjak ovoga ljeta nije uspio u namjeri preuzimanja Addiko banka, no uspješno vodi NLB Grupu već sedam godina. Glavni izvršni direktor NLB-a vodit će najveću slovensku banku do 2031., odlučili su lani njezini nadzornici, dodijelivši mu treći petogodišnji mandat, koji je počeo u srpnju ove godine. Pridružio se NLB-u kao član uprave u kriznoj 2012. godini, kada se banka borila pod teretom loših kredita, a od srpnja 2016. nalazi se na čelu NLB-a.
“Mislim da je ključno da NLB ima sjedište i mozak u Ljubljani, čak i nakon privatizacije, a ne negdje daleko od očiju i misli, te da uprava NLB-a ima sposobnost donošenja važnih odluka”, rekao je Delu kada je prvi put preuzeo dužnost glavnog izvršnog direktora. Pod njegovim vodstvom banka je prošla kroz nekoliko godina čistilišta rehabilitacije, a zatim je uspješno privatizirana, a država je i dalje imala kontrolni udio u njoj.
Ekonomist, rođen 1974. godine, sada je na dobrom putu da postane CEO s najdužim stažem u najvećoj slovenskoj banci i njezinoj rastućoj bankarskoj grupi, koja se širi u zemlje jugoistočne Europe. U tome mu pomaže poslovanje NLB grupe. Banka posljednjih godina posluje uspješno i profitabilno, njezina ukupna imovina približava se 30 milijardi eura, a vrijednost njezinih dionica praktički se utrostručila od prvog uvrštenja na burzu 2018. godine. Bankarskog iskustva svakako ima, budući da je gotovo 23 godine obnašao razne rukovodeće dužnosti u nekoliko banaka. Između ostalog, i predsjednik je Udruženja slovenskih banaka. Brodnjak je u javnosti poznat i kao energičan govornik, posebno kada kritizira ekonomsku i poreznu politiku.
Novi Novi Beograd
Davor Macura ovog ljeta je sa svojom ALTA Grupom snažno podržao Raiffeisen bank International u pobjedi nad slovenskim NLB-om u ratu za austrijsku Addiko banku, za što bi zauzvrat od RBI-ja trebao preuzeti poslovanje Addika u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. To bi preuzimanje u prvoj polovici 2027., nakon odobrenja regulatora u svakoj pojedinoj državi, potvrdilo Macuru kao relevantnog igrača na bankarskom tržištu regije, na koje ulazi nakon velikog uspjeha na međunarodnom tržištu i ranijeg uspješnog ulaska na bankarsko tržište Sjeverne Makedonije.
Lani je ALTA banka okrunila još jednu poslovnu godinu priznanjem Privredne komore Srbije kao najbrže rastuće banke na tržištu Srbije. Ulaskom među deset vodećih banaka u Srbiji, ALTA banka je dodatno ojačala tržišnu poziciju u 2025., potvrđujući da dinamičan rast prate održivi i mjerljivi poslovni rezultati. Tijekom godine u kojoj se ALTA banka službeno pozicionirala među deset vodećih banaka u zemlji, postignut je snažan rast portfelja, stabilna profitabilnost i povijesno najniža razina nenaplativih kredita od 0,5 posto.
Kako je Macura uvijek isticao, u doduše rijetkim nastupima, svoje poslovanje proteklih 18 godina gradi ambiciozno, ali održivo, uz inzistiranje na korištenju modernih digitalnih rješenja. Od prve mjenjačnice ALTA daleke 2008. u izbjegličkom beogradskom kvartu Altina po kojem grupa i dan danas nosi ime, preko ALTA Paya, platne institucije (pandana hrvatskoj FINI) s više od 3200 platnih mjesta u Srbiji do preuzimanja Jubmes banke od 2018., danas ALTA Banke, koja je bila i temelj za regionalni iskorak, i oponenti priznaju da Macurini projekti uvijek donose svježi pogled na tržište i novo korisničko iskustvo. Regionalnu dimenziju rasta obilježilo je i stjecanje većinskog vlasništva u Stopanskoj banci AD Bitola 2025., koja danas posluje kao ALTA Banka AD Bitola, otvarajući prostor za nove sinergije unutar ALTA Grupe i kroz ulazak na tržište osiguranja na istom tržištu te jače povezivanje financijskih tokova u regiji.
Osim u bankarskom sektoru, Davor Macura aktivni je igrač na tržištu nekretnina, što je obilježilo i njegove početke u Altini gdje je uspješno završio više stambenih investicija od 2010 godine. Godinama kasnije, nije pretjerano reći da će Novi Beograd, realizacijom 35-katnog nebodera ALTA Towera, čiji dizajn potpisuje renomirani londonski studio Zaha Hadid Architects, te projekt Green Line – kompleks na nekadašnjem IMT-ovom zemljištu, dobiti sasvim novu i modernu vizuru. Područje bivše tvornice IMT prepoznato je GUP-om Beograda i Planom generalne regulacije kao jedino preostalo za značajniju organiziranu izgradnju na teritoriju Novog Beograda i predstavlja izuzetan prostorni, funkcionalni i investicijski resurs za srpsku metropolu.
Dodatno, ALTA Retail, dio ALTA Grupe, najozbiljniji je kandidat za preuzimanje posrnulog Idea marketa, maloprodajnog lanca Fortenova grupe. Transakcija još nije dovršena, ali priča se zavrtjela još ovoga proljeća kad je procijenjeno da bi taj posao mogao biti vrijedan oko 40 milijuna eura. Macura ne kupuje samo Idea markete, koji uključuju i Roda i Mercator trgovine, već ukupno pet tvrtki u vlasništvu Fortenova Grupe. Dovrši li taj posao, Macura će steći još utjecajniju poziciju, ne samo u Srbiji i financijskoj industriji, već i u cijeloj regiji u kojoj postaje novi poslodavac tisućama radnika.
Kraljevi kladionica i logistike
U priči o najutjecajnijim srbijanskim poduzetnicima, nezaobilazna su imena Dejan Čakajca i Jadranke Stepanović, koji imaju po 41 posto vlasništva u Mozartu, prema Nedeljnikovoj procjeni iz prosinca prošle godine. Njihovo je bogatstvo procijenjeno na više od 1,8 milijardi eura. To bogatstvo ih svrstava na treće mjesto u Srbiji i šesto u regiji. Čakajac je rođen 1968. u Čačku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s prosjekom 10 iz područja Elektroenergetskih sustava. Nakon toga zaposlio se u EPS-u.
Nakon završetka studija, 1996. počeo je raditi u Elektroprivredi Srbije. Kako je navedeno u njegovoj službenoj biografiji, istovremeno se bavio izradom statističkih vjerojatnosti za buduće događaje za vodeće organizatore igara na sreću koristeći, u to vrijeme, inovativan pristup i moderne matematičke modele. Pet godina kasnije, 2001. godine, osnovao je tvrtku Mozzart, koja je počela s radom na jednom isplatnom mjestu. Od tada se posao strahovito proširio, i to ne samo s igrama na sreću. Sam Mozzart ima više od 7000 zaposlenika. A osim kladioničarskog posla, posjeduje i tvrtke Real Estate Eter Consulting i Arboledaiz iz područja građevinarstva. U Hrvatskoj se tvrtka Eter Charter bavi iznajmljivanjem brodova.
Proizvodi, skladišti i prodaje jabuke unutar tvrtke Novi Agrar. Vjerojatno najveći posao, osim klađenja, je farmaceutika, u koju je ušao prije četiri godine. Preko tvrtke Ether consulting, 2021. preuzeo je veledrogeriju Vega iz Valjeva, koja se bavi uvozom, nabavom, skladištenjem, prodajom i distribucijom lijekova, medicinskih proizvoda, dijetetskih proizvoda, kozmetike i proizvoda opće upotrebe. Nebojša Šaponjić suosnivač je Nelt Grupe, najjače regionalne logističke grupacije. Nelt je u tri desetljeća postao standard za distribucijske i logističke usluge u Srbiji i regiji. Poslovni je partner mnogih globalnih tvrtki, kao što su: Procter&Gamble, Philip Morris, Mars, Mondelez, Nestle, GSK, Beiersdorf, Dr. Oetker, Heineken, Braun, Kraš, Duracell, Reckitt Benckiser itd.
BiH ‘teškaši’
S više od 5500 zaposlenika, 80 principala, više od 100 logističkih klijenata i godišnjim prometom od 1,2 milijarde eura, Nelt je danas jedna od najvažnijih privatnih tvrtki na zapadnom Balkanu. Nelt Grupa lani je predstavila novu strategiju “Ascend 2030”, petogodišnji strateški okvir koji definira ambiciozni plan razvoja tvrtke. Strategija predviđa ulaganja od više od 400 milijuna eura u infrastrukturu, digitalnu transformaciju, jačanje organizacije i akviziciju proizvodnih i distribucijskih tvrtki na tržištima na kojima Grupa posluje.
Nakon uspješno provedenog ciklusa “Accelerate 2025”, nova faza donosi fokus na dodatno jačanje organizacije, akvizicije, digitalizaciju poslovanja, uvođenje naprednih AI rješenja i snažnu ESG agendu. Nelt Grupa trenutačno ima tvrtke u Srbiji, Angoli, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Zambiji, Albaniji, Hrvatskoj, Mozambiku i Kosovu. Uključuje i tvrtke Nelt Properties, koja se bavi nekretninama, Nelo Energy (obnovljivi izvori energije), Neoplanta – industrija prerade mesa, Tvornica dječje hrane, Javna skladišta – logistička tvrtka, Banim Reklame – tvrtka za brendiranje, Chips Way – brendovi grickalica i Tvornica slatkiša u Luandi u Angoli.
Izudin Ahmetlić vlasnik je tvrtke Hifa Oil, koja je lani prvi put ostvarila više od milijardu konvertibilnih maraka prihoda. Ta tvrtka najvažniji je privatni distributer nafte u Bosni i Hercegovini. Hifa Oil Grupa obuhvaća 20-ak tvrtki koje posluju u potpuno različitim sektorima – od metalne industrije i PVC stolarije, preko solarne energije i namještaja, do distribucije bitumena i veleprodaje električne energije. Grupa je prisutna ne samo u BiH, već i u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Njemačkoj i Nizozemskoj. Dvije tvrtke iz metalnog sektora, Euro-Metali i Euro-Roal, ostvarile su ukupni prihod od gotovo 138 milijuna konvertibilnih maraka. Euro-Metals jezabilježio prihod od 79.157.156 konvertibilnih maraka i dobit od 1.645.300 konvertibilnih maraka, s rastom od 10,25 posto, dok je Euro-Roal godinu završio s prihodom od 58.772.166 konvertibilnih maraka i dobiti od 3.727.391konvertibilnomih markom. Obje su tvrtke, zahvaljujući svojim skladišnim kapacitetima, aktivne na tržištima Hrvatske i Crne Gore.
Hifa Oil Grupa snažno je prisutna i u segmentu PVC stolarije putem dvije tvrtke. Prije nekoliko godina Ahmetlić je kupio njemačku tvrtku LB Profile GmbH, specijaliziranu za proizvodnju PVC sustava za prozore i vrata, koja je u 2025. godini ostvarila prihod od 9.579.128 konvertibilnih maraka. Domaća tvrtka Bowido, sa sjedištem u Matuzićima, pokazala je daleko impresivnije brojke – prihod od 33.638.145 konvertibilnih maraka konvertibilnih maraka i dobit od 2.359.183 konvertibilnih maraka, uz rast od čak 18,49 posto. Hifa-Oil Solar Team, tvrtka specijalizirana za ugradnju solarnih elektrana, pozicionirala se kao jedan od lidera u sektoru u BiH. U 2025. godini ostvarila je prihod od 14.201.051 konvertibilnu marku i dobit od 99.115 konvertibilnih maraka.
Pod brendom Nostro, AS Nostro je prisutan na tržištu namještaja s prihodom od 8.992.874 konvertibilne marke i dobiti od 27.615 konvertibilnih maraka, bilježeći rast od 36,12 posto. Euro-Stil iz Doboja, još jedna Ahmetlićeva tvrtka, bavi se prodajom drvnih energetskih proizvoda, veleprodajom ukapljenog naftnog plina i transportom. Slovenska tvrtka Bitrol zaokružuje energetski segment grupe – distribuira bitumen, prodaje proizvode drugih tvrtki iz grupe i bavi se veleprodajom električne energije.
Jože Colarič jedan je od najdugovječnijih regionalnih menadžera. Na čelu je farmaceutskog diva Krka više od dva desetljeća. Jože Colarič rođen je 1955. u Brežicama. Nakon završetka srednje škole u Novom mestu studirao je na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, gdje je diplomirao 1979. godine. U Krki je zaposlen od 1982. godine. Započeo je raditi u Sektoru financija, gdje je isprva vodio Odjel deviznog plaćanja, a zatim je napredovao do pomoćnika direktora. Godine 1989. preuzeo je odgovornost za izvoz unutar Sektora uvoza i izvoza, a dvije godine kasnije postao je zamjenik direktora uvoza i izvoza.
Početkom 1993. imenovan je zamjenikom glavnog izvršnog direktora za marketing i financije, a u rujnu iste godine postao je i direktor marketinga i prodaje. Godine 1997. imenovan je članom Uprave. Sljedeće godine Nadzorni odbor imenovao ga je zamjenikom predsjednika Uprave, a 2002. godine priznao ga je kao budućeg predsjednika Uprave, učinivši ga odgovornim za predlaganje kandidata za novi tim Uprave.
Nadzorni odbor imenovao je Colariča prvi put predsjednikom Uprave i glavnim izvršnim direktorom još 2004. godine. Njegov petogodišnji mandat započeo je 1. siječnja 2005. Nadzorni odbor imenovao ga je predsjednikom Uprave na svojoj sjednici 21. siječnja 2009. na još jedan šestogodišnji mandat koji počinje 1. siječnja 2010. Pod njegovim vodstvom, Krka se razvila u jednu od vodećih generičkih farmaceutskih tvrtki i izgradila čvrste temelje za rast. Jože Colarič vodi tvrtku fokusirajući se na interno znanje Krke, razvoj novih proizvoda, godišnja ulaganja, zapošljavanje i redovite isplate dividendi.
Dana 21. siječnja 2015. Nadzorni odbor jednoglasno ga je imenovao predsjednikom Uprave na još jedan šestogodišnji mandat, koji je započeo 1. siječnja 2016. Nakon isteka tog mandata, Nadzorni odbor ga je imenovao predsjednikom Uprave i glavnim izvršnim direktorom na još jedan šestogodišnji mandat, koji je započeo 1. siječnja 2022. Nadzorni odbor jednoglasno je imenovao Upravu za mandat 2022. – 2027. na prijedlog Colariča i člana Uprave – radničkog direktora na prijedlog Radničkog vijeća.
Bračni par Južna
Bračni par Dari i Vesna Južna su među najbogatijim Slovencima već cijelo desetljeće. Oni su među najvećim vlasnicima, preko tvrtki u svome vlasništvu kontroliraju dobrih deset posto dionica, a Vesna Južna od prošle godine predsjedava Nadzornim odborom Petrola. Dari i Vesna Južna prošle su se godine popeli na prvo mjesto ljestvice časopisa Finance Manager, s procijenjenim bogatstvom od 511 milijuna eura. Iako kontroliraju tek nešto više od desetine dionica Petrola, taj im je udio omogućio da dugi niz godina igraju važnu ulogu u imenovanju članova nadzornog odbora, a posljedično i uprave zbog raspršene vlasničke strukture.
Iako je Južna uključen u poslovanje Petrola s investicijske perspektive i nema izravan utjecaj na operativne operacije, sve drži u svojim rukama u brojnim drugim poznatim i dobro etabliranim tvrtkama, koje posjeduje preko tvrtke Perspektiva FT; osnovao ju je s Vesnom Južnom 1996. godine. Podaci o točnoj neto dobiti Perspektiva FT grupe za 2025. godinu još nisu u potpunosti objavljeni u službenim godišnjim izvješćima, ali najnovije procjene ukazuju na to da grupa ostvarila oko 390 milijuna eura prihoda i približno 43 milijuna eura neto dobiti.
Nakon što je 1989. diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, smjer Analiza izvoznog potencijala DO Komet Products, zaposlio se u ovoj tekstilnoj tvrtki u Metliki, gdje je bio stipendist. Brzo se popeo na poziciju financijskog direktora 1991. godine, ali ju je napustio 1994. godine i zaposlio se kao predsjednik upravnog odbora dioničkog društva Perspektiva, čiji su suosnivači godinu prije također bili bračni par Južna. Dionicama se u većoj mjeri počeo baviti na prijelazu tisućljeća, kada je Perspektiva, d. d., preuzela od osiguravajućeg društva Tilia društvo za upravljanje Vizija DZU, koje je kasnije preimenovano u Perspektiva DZU. Tom kupnjom Dari i Vesna Južna preuzeli su i upravljanje ovlaštenim investicijskim društvom (PID) Vizija, koje je posjedovalo udjele u brojnim tvrtkama, uključujući CGP i Lisce. PID Vizija je kasnije podijeljena na holding tvrtke Vizija i Vizija Ena, koje je potom preuzela Perspektiva FT.
Kupnjom 40 posto udjela od države, Vizija DZU-a je 2001. godine postala većinski vlasnik CGP-a, koji sada ostvaruje visoku dobit. Slom triju građevinskih divova – SCT-a, Primorja i Vegrada – pružio je CGP-u iznimnu priliku za brži rast. Iskoristio ju je i 2024., kada je ostvario oko 255 milijuna eura prihoda od prodaje i dobrih 27 milijuna eura dobiti, te postao najveća slovenska građevinska tvrtka.
Ako bismo govorili o najutjecajnijem vinaru u regiji, onda je to bez sumnje Svetozar Janevski, alfa i omega Tikveša. Trend razvoja i visoke kvalitete, isključivo u buteljiranim vinima, za koji se Janevski odlučio kada je 2003. godine preuzeo upravljanje tvrtkom, kontinuirano raste već 20 godina. U Tikveš je uloženo otprilike 70 milijuna eura.
Tikveš je u posljednje vrijeme vrlo zainteresiran i za razvoj vinskog turizma. Dva izvanredna restorana u sklopu vinarije s lokalnim specijalitetima i degustacijama vina samo su dio ponude.
Godišnji prihodi Vinarije Tikveš iznose oko 44 milijuna eura. Tikveš može preraditi 32 milijuna litara vina godišnje, a raspolaže s 1300 hektara vinograda u vlasništvu i još oko 5000 hektara pod ugovorom s dugogodišnjim kooperantima. Usporedbe radi, Tikveš obrađuje više vinograda od svih istarskih vinarija zajedno.
Tikveš je jedina vinarija u regiji koja kontinuirano primjenjuje inovacije, alate temeljene na umjetnoj inteligenciji te uvodi digitalizaciju i zelene tehnologije. Sve aktivnosti temelje se na integriranom znanstvenom pristupu koji ovu vinariju pozicionira kao lidera u modernom vinogradarstvu i vinarstvu. Dobitnici su brojnih međunarodnih nagrada, a najnovije su upravo stigle ovih dana. Na 39. izdanju prestižne svjetske vinske ocjene Mundus Vini Summer Tasting 2026 u Njemačkoj, vinarija Tikveš osvojila je deset nagrada, uključujući one za najbolje bijelo i najbolje crno vino iz zemlje iz koje vina dolaze. Trijumf je zaokružila posebna nagrada za najboljeg nacionalnog proizvođača Sjeverne Makedonije.
