Uganda će postati novi svjetski izvoznik nafte. Komercijalne isporuke njezine nafte sorte Pearl Sweet započet će u prosincu 2026., izvijestio je Bloomberg ovih dana. Naziv “Pearl” potječe od povijesnog nadimka Ugande (“biser Afrike”), dok oznaka “Sweet” označava nizak udio sumpora, zbog čega je ova nafta lakša i jeftinija za preradu.
U roku od tri godine proizvodnja bi se trebala povećati na 230 tisuća barela dnevno. Ovog će tjedna ugandski ministar energetike i drugi visoki dužnosnici predstaviti sortu Pearl Sweet potencijalnim kupcima na Azijsko-pacifičkoj naftnoj konferenciji, koju u Singapuru organizira S&P Global Energy. Njihova srednje teška nafta bit će uspoređena s globalnom referentnom naftom Brent, rekao je izvršni direktor Uganda National Oil Company Proscovia Nabbanja.
Značajne rezerve
Pearl Sweet će se u početku isporučivati s polja Kingfisher, kojim upravlja CNOOC Ltd., podružnica China National Offshore Oil Corporation. Od prosinca će proizvoditi 25 tisuća barela dnevno, a u roku od šest mjeseci očekuje se da će se ta brojka povećati na 40 tisuća barela dnevno, rekla je Irene Pauline Batebe, stalna tajnica Ministarstva energetike.
Veći projekt Tilenga, kojim upravlja francuski TotalEnergies, započet će s proizvodnjom u prvom tromjesečju 2027. Uz to Francuzi posjeduju i 62 posto udjela u konzorciju za izgradnju Istočnoafričkog naftovoda (EACOP). Državna naftna kompanija Ugande drži 15 posto udjela, dok tanzanijska državna naftna kompanija sudjeluje s 15 posto vlasništva u naftovodu. CNOOC ima preostalih osam posto udjela.
Sva ugandska nafta bit će transportirana spomenutim naftovodom dugim 1500 kilometara do luke Tanga u Tanzaniji. Pearl Sweet će se u početku trgovati s blagim popustom u odnosu na Brent.
Za globalno tržište to znači još jedan izvor opskrbe, što je posebno važno u kontekstu geopolitičkih rizika i poremećaja tradicionalnih ruta opskrbe naftom. Afrička nafta već postaje sve važnija za azijske kupce koji pokušavaju diversificirati svoj uvoz. Osim toga, nizak sadržaj sumpora, kao kod Pearl Sweeta, prednost je za prerađivače.

Visok udio parafina
Iako je ova istočnoafrička država otkrila značajne komercijalne rezerve nafte još 2006. godine, početak proizvodnje i izvoza odgađan je puna dva desetljeća zbog nedostatka ključne infrastrukture. Budući da je Uganda kontinentalna zemlja bez izlaza na more, izvoz nije bio moguć bez izgradnje složenih transportnih sustava. Sada će se nafta transportirati kroz spomenuti Istočnoafrički naftovod (EACOP), koji je s 1443 kilometra duljine najdulji grijani naftovod na svijetu. Vodit će od nalazišta u Ugandi do luke Tanga u Tanzaniji, omogućujući izlaz na Indijski ocean.
Sirova nafta iz Ugande ima izrazito visok udio voska (parafina). Na normalnoj atmosferskoj temperaturi ova se nafta brzo hladi i prelazi u polukruto stanje (poput voska za svijeće). Kako bi uopće mogla teći kroz cijevi do tanzanijske luke, cijeli se naftovod mora neprekidno grijati na temperaturu od najmanje 50°C pomoću električnih grijača postavljenih duž trase. Zbog ekoloških i društvenih rizika, projekt se suočavao s golemim međunarodnim pritiskom i globalnom kampanjom #StopEACOP.
Naftovod prolazi neposredno uz slivove jezera Viktorija i jezera Albert. Aktivisti upozoravaju da bi bilo kakvo curenje ili izlijevanje trajno zagadilo izvore vode o kojima ovise milijuni ljudi. Trasa presijeca čak 44 zaštićena prirodna područja i rezervata divljih životinja, ugrožavajući staništa slonova, lavova i čimpanzi. Uz to, više od 100 tisuća ljudi u Ugandi i Tanzaniji izgubilo je ili djelomično ustupilo svoja poljoprivredna zemljišta zbog gradnje. Lokalne udruge i farmeri pokrenuli su više tužbi na međunarodnim sudovima zbog neadekvatnih odšteta i pritisaka vlasti.
Zemlja sada planira izgraditi i rafineriju nafte kapaciteta 60 tisuća barela dnevno. Uz nju će se graditi i 211 kilometara dug naftovod za gotove naftne derivate koji će voditi do skladišnog terminala blizu glavnog grada Kampale. Nakon što su raniji pokušaji suradnje s investitorima iz Rusije i Južne Koreje propali, Uganda je potpisala ugovor s tvrtkom Alpha MBM Investments iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koju predvodi kraljevska obitelj iz Dubaija. Arapski investitori držat će 60 posto udjela u rafineriji, dok će preostalih 40 posto zadržati državna naftna tvrtka UNOC.
No, dok je rafinerija u izgradnji, većina ili sva nafta u zemlji bit će izvezena. Iako je ovo povijesni i transformativni korak za samu ekonomiju Ugande, u globalnom energetskom mozaiku ona će biti tek mali, regionalni igrač. Uganda će pokrivati svega oko 0,2 posto globalne dnevne potražnje nafte.
No, za zemlju čiji je BDP po glavi stanovnika među nižima u svijetu, prihodi od nafte bit će transformativni. Očekuje se da će projekt donositi milijarde dolara godišnje u državni proračun, što može financirati infrastrukturu, školstvo i zdravstvo, pod uvjetom da se efikasno suzbije korupcija. Uz Ugandu i Tanzanija će ostvarivati značajne prihode od “tranzitnih pristojbi” jer naftovod prolazi kroz njezin teritorij do luke Tanga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu