Jedan napad u Crvenom moru može kompaniji produžiti put sirovine za tri tjedna. U 2027. upravo bi takvi geopolitički poremećaji mogli postati jedan od najskupljih poslovnih rizika.

Svjetski gospodarski forum u svom Global Risks Reportu 2026 geoekonomsku konfrontaciju navodi kao najveći rizik za dvogodišnje razdoblje do 2028., dok je 18 posto ispitanika upravo taj rizik izdvojilo kao onaj koji bi mogao pokrenuti veliku globalnu krizu.

Za kompanije to nije apstraktna geopolitička prijetnja: protekcionizam, trgovinske barijere, sankcije, ratovi i poremećaji opskrbe mogu podići troškove energije i sirovina te prisiliti kompanije da dio efikasnosti žrtvuju za veću sigurnost dobave.

Najveći izazov

Svjetska banka prognozira da će se globalni rast nakon usporavanja na 2,5 posto u 2026. početi oporavljati u 2027. i 2028., ali uz rizike povezane s novim geopolitičkim sukobima, poremećajima na robnim tržištima i neizvjesnošću trgovinske politike.

Potvrđuje to i domaći primjer Atlantic Grupe. Dovoljno je da se poremeti plovidba kroz jednu od ključnih svjetskih pomorskih ruta pa da roba do odredišta putuje tjednima dulje. Upravo takav scenarij u Atlantic Grupi već uzimaju u obzir, rekao nam je potpredsjednik Uprave Atlantic Grupe Neven Vranković: “Upravljanje cijenom sirovina i upravljanje valutnim rizikom je za nas najveći izazov. To nam najviše utječe na poslovanje. Cijene kave i kakaa čini 66 posto naših ukupnih sirovina, upravljanje tim segmentom za nas je izuzetno bitno. Naravno, važna je i geopolitička stabilnost, kako regije, tako i čitavog okruženja.

Na primjer, kada naš tanker s kavom krene iz Vijetnama, ako Hutisti zapucaju u Bab el-Mandebu, to za nas znači da naš tanker s kavom kasni gotovo tri tjedna do krajnjeg odredišta.” Primjer Atlantica pokazuje koliko se brzo geopolitički rizik može preliti na svakodnevno poslovanje. Upravo zato upravljanje rizicima više nije pitanje pojedinačnih odjela, već ukupne otpornosti kompanije.

“Integrirano upravljanje rizicima više nije samo pitanje usklađenosti i zaštite organizacije, već predstavlja ključnu konkurentsku prednost i stratešku prednost za izgradnju otpornijih i uspješnijih organizacija, ali isto tako i otpornijeg gospodarstva”, rekla je Danijela Miloš Sprčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i članica Akademskog savjeta Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment, tijekom skupa Croatia Business Risk Outlook 2027. u kojem se raspravljalo o rizicima i prilikama koje će oblikovati poslovno okruženje iduće godine. Na skupu su kao ključni za 2027. izdvojeni kibernetička sigurnost i AI, geopolitički sukobi, usporavanje rasta i inflacija, regulatorna divergencija, ekstremni vremenski uvjeti te nedostatak kvalificirane radne snage.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Kao jedan od ključnih mehanizama za jačanje otpornosti poduzeća predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić izdvojio je scenarijsku analizu. Tipurić je kazao kako će bez sustavnog promišljanja različitih mogućih scenarija biti teško učinkovito upravljati rizicima, a time i graditi konkurentsku prednost. Pritom je naglasio da se ista logika može primijeniti i na nacionalnoj razini, budući da upravljanje rizicima nije važno samo za poduzeća, već i za druge organizacije i državu u cjelini. Sve važniji postaju i rizici koji proizlaze iz same digitalne i organizacijske transformacije poslovanja.

“Međunarodni kriminalci koriste umjetnu inteligenciju za automatiziranje određenih procesa, čime se smanjuju prepreke za ulazak i omogućuje manjim, manje kvalificiranim skupinama provođenje vrlo sofisticiranih i naprednih napada”, upozorila je Miloš Sprčić.

Kriminalci su uvijek brži

Navodi da je izazov i to što se potreba za novim znanjima povećava brže nego što se obrazovni sustav i tržište rada mogu prilagoditi, dok nepovoljna demografska kretanja i odljev kvalificiranih ljudi iz Hrvatske dodatno produbljuju jaz između vještina koje gospodarstvo treba i onih kojima raspolaže.

“Svaka organizacija treba ljude. Bez ljudi nema projekata, nema razvoja i nema poslovanja. Zato organizacije moraju osvijestiti da su ljudi temeljni ključ poslovanja i jedan od prvih stupova operativne otpornosti. Ljudi su, naravno, strateški resurs, a ulaganje u njih, njihovu prekvalifikaciju i razvoj vještina postaje jedan od najvažnijih odgovora na rizike koji nas očekuju”, rekla je Miloš Sprčić.

Uz nedostatak ljudi, pitanje produktivnosti postaje još važnije. Prostor za njezin rast ministar financija Tomislav Ćorić vidi u primjeni novih tehnologija, ulaganju u znanje, kvalitetnijem upravljanju i snažnijim privatnim ulaganjima, uz povećanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća.