Kako povećati produktivnost, plaće i životni standard, a pritom zadržati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva? O tome su na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, koju je Večernji list organizirao u Vinariji Vina Belje u Kneževim Vinogradima, raspravljali čelnici najuspješnijih hrvatskih kompanija.

U središtu konferencije bila je produktivnost kao jedan od ključnih preduvjeta dugoročnog gospodarskog rasta. Konferenciju, održanu u suorganizaciji Podravke, otvorio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, koji je istaknuo važnost okupljanja poslovne zajednice, institucija i donositelja odluka.

Prilagodba konkurenciji

“Mi u Večernjaku neizmjerno smo ponosni što organiziramo konferenciju na kojoj vodeći hrvatski gospodarstvenici imaju priliku čuti što se to ‘kuha’ u kuhinji Vlade”, kazao je Klarić. Naglasio je i važnost dijaloga različitih dijelova društva. “Cijelo vrijeme tvrdili smo da u ovom društvu nedostaje dijalog. U 21. stoljeću, u vremenu u kojem živimo, to je jedna od ključnih uloga medija, približavanje različitih skupina. Uloga Večernjeg lista je pokušaj da se razgovara”, poručio je.

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić najavila je da će se o aktualnim gospodarskim temama i prijedlozima raspravljati i na sljedećoj konferenciji, koja će se održati iduće godine, kada Podravka obilježava 80 godina.

Nakon pozdravnog obraćanja organizatora, makroekonomsku analizu i uvodno izlaganje održao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Tomislav Ćorić. “Hrvatska će ove godine ostvariti gospodarski rast veći od dva posto, dok bi inflacija trebala biti znatno niža od početkom godine projiciranih 4,9 posto, poručio je ministar Ćorić. No, puno važnijom od aktualnih makroekonomskih pokazatelja istaknuo je temu koja bi, kako je rekao, trebala obilježiti hrvatsku ekonomsku politiku sljedećih deset godina, a to je produktivnost.

“Tema produktivnosti je tema kojom bi hrvatsko gospodarstvo, svi nositelji ekonomske politike, ali i svi dionici u gospodarstvu trebali biti potpuno opterećeni i zaokupljeni sljedećih deset godina”, rekao je. Prema njegovim riječima, upravo je nedostatak produktivnosti jedan od ključnih razloga zbog kojih Europa sve više zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama. Razlika u BDP-u po stanovniku između dvaju gospodarskih područja posljednjih se godina povećava, a više od 70 posto tog jaza, tvrdi Ćorić, proizlazi iz razlika u produktivnosti.

“Pozicija EU-a u odnosu na SAD je, blago rečeno, loša”, rekao je ministar, dodajući da Europa u idućim godinama može očekivati nastavak zaostajanja za SAD-om, ali i sve veću konkurenciju Kine, a potencijalno i drugih gospodarstava poput Indije i Brazila. Problem dodatno povećavaju europska demografija, nedostatak vlastitih prirodnih resursa i teško postizanje dogovora među državama članicama o ključnim ekonomskim politikama.

Doktorski studij

20 zemalja, tri kontinenta i jedno istraživačko pitanje: kako izgleda poslovanje u digitalnom dobu?

Konferencija

CROATIVA: Kreativnost kao nova snaga hrvatskog gospodarstva

Ćorić smatra da se pitanje produktivnosti ne može promatrati odvojeno od tehnološkog razvoja. Svijet, prema njegovim riječima, već živi novu tehnološku revoluciju utemeljenu na umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji poslovnih procesa. “Svijet danas već određeno vrijeme živi upravo u revoluciji koja je zasnovana na uvođenju umjetne inteligencije, punoj digitalizaciji poslovnih procesa, pogotovo u proizvodnji, u sve vidove industrije. To je zamah koji doista u ovom trenutku ne možemo ni na koji način zaobići”, rekao je. Hrvatska pritom, upozorio je, zaostaje po razini ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i EU u cjelini. Ipak, vidi prostor za napredak u pojedinim sektorima i tvrtkama koje već ostvaruju visoku razinu produktivnosti.

“Ono što nas izdvaja u odnosu na ostatak Europe su neki džepovi produktivnosti za koje smatram da definitivno mogu biti iskorišteni na puno bolji način. Zapravo nam mogu otvoriti daljnju perspektivu”, kazao je. Posebno je upozorio na strukturu hrvatskog državnog proračuna. Čak 84 posto proračuna, rekao je, čine fiksne stavke, dok je europski prosjek između 75 i 78 posto. Problem bi, upozorio je, mogao postajati sve veći ako Hrvatska ne uspije povećati produktivnost i gospodarski rast. Tada bi država sve teže mogla istodobno financirati različite potrebe.

“Mi ćemo se zapravo dovesti u situaciju da, svaki put kada želimo isfinancirati pravo jedne interesne skupine, moramo smanjiti prava druge. To znači da ćemo, ako ulažemo više u zdravstvo, morati izdvojiti manje za obrazovanje”, upozorio je Ćorić. Zbog toga smatra da se u sljedećem desetljeću gospodarska politika mora usredotočiti na povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Hrvatska pritom, istaknuo je, ipak ima razloga za optimizam. Od 2016. bilježi kontinuiran gospodarski rast, uz iznimku krizne 2020., a kumulativni rast hrvatskoga gospodarstva među najvećima je u EU, odmah iza Poljske, prema prikazu koji je predstavio sudionicima konferencije. “To nije za zanemariti, pogotovo kad se uspoređujemo s drugima”, rekao je.

Ključ rješenja problema

Ćorić je naglasio da povećanje produktivnosti ne podrazumijeva samo automatizaciju i digitalizaciju. Prostor vidi i u uklanjanju administrativnih prepreka te smanjenju porezne presije ondje gdje je to moguće. Govoreći o poreznoj politici, priznao je da je nezahvalno o produktivnosti govoriti u trenutku kada pred Vladom i Hrvatskim saborom stoji novi paket poreznih zakona. No, smatra da 2027. treba iskoristiti za zajedničko traženje prostora za povećanje produktivnosti.

“Kontinuiran dijalog između poduzetnika, odnosno poduzetničke zajednice, i hrvatske Vlade zapravo je ključ rješenja problema”, poručio je. Svoju je poruku sažeo u poziv da se produktivnost postavi u središte gospodarske politike. “Vjerujem da Hrvatska ima snagu, kao mala ekonomija, odigrati i neke druge poteze koje veliki igrači nisu u stanju učiniti”, zaključio je Ćorić.

Središnji panel konferencije bio je “Produktivnost kao preduvjet rasta”, na kojem su sudjelovali Martina Dalić, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito Grupe, te Stjepan Orešković, osnivač i većinski dioničar Bosqar Investa. Panel je moderirao zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović. Dalić je istaknula da je aktualna godina još jednom pokazala koliko je pitanje produktivnosti važno za Hrvatsku.

Ima prostora za rast

“Ova godina točno pokazuje zbog čega su ove teme koje je naznačio ministar itekako relevantne i tema produktivnosti je ključna tema sljedećih deset godina. O produktivnosti i zaostajanju EU-a govori se u stručnim krugovima već dugo. Dugo se ističe rast produktivnosti i prilagodba konkurenciji kao nešto što je nužno da se time počnemo baviti. Ministar je dobro postavio smjer rasprave o tome što su prioriteti gospodarstva i hrvatskog društva u sljedećem razdoblju”, kazala je Dalić.

Emil Tedeschi ne smatra da je vrijeme za pesimizam, iako priznaje da poslovanje nije jednostavno. “Ne mogu reći da će ovo biti najbolja godina, no to ponavljam već 78 kvartala otkad smo na burzi. Duboko sam svjestan da bi bilo najjednostavnije nastaviti ujutro spavati i pokriti se preko glave jer sve izgleda kao da nema smisla”, kazao je Tedeschi. No, upravo primjer hrvatskih kompanija okupljenih na konferenciji vidi kao dokaz da prostora za rast ima. “Ovo što danas mi svjedočimo ovdje u srcu Baranje je dokaz da se može. Svjedočimo da danas sjede četiri relevantne, moćne hrvatske kompanije, u publici ih ima daleko više. Iako smo ovdje kao konkurenti, postoje zajednički interesi”, rekao je Tedeschi.

Atlantic Grupa, istaknuo je, vidi veliki potencijal na njemačkom tržištu: “Nama je najbrže rastuće tržište Njemačka. Njemačko gospodarstvo stagnira, ali mi imamo sreću da se naš udarni proizvod ondje prodaje pa se, neovisno o tome kolika je tamo kriza, to neće reflektirati na nas. Mislimo da će naša prodaja u idućih pet godina biti s 50 milijuna eura na 250 milijuna eura.” Njegova je poruka jednostavna: “Od kuknjave nema smisla. Naše gospodarstvo i kompanije imaju prostora za rast.”

Jedno od ključnih pitanja panela bilo je koliko Hrvatska još ima prostora za rast plaća i životnog standarda. Stjepan Orešković smatra da je prostor velik, ali samo ako se istodobno povećava produktivnost. “Beskonačno se mogu povećavati, sve dok postoji veza između faktora koji grade uspjeh. Moguće je usporediti Hrvatsku s nizom zemalja i onda pogledamo našu produktivnost rada u odnosu na zemlje koje nama trebaju biti kriterij i cilj”, rekao je Orešković. Upozorio je na jednostavnu ekonomsku zakonitost. “Ako ne dižete produktivnost, a dižete plaće, doći ćete do toga da ćete imati manju produktivnost i manje plaće. Moramo razmisliti o tome koji su faktori koji utječu na rast produktivnosti Hrvatske i učiniti sve da ih pojačamo. Pokazuje se da jedan model polako trošimo i iscrpljujemo”, kazao je.

Slično razmišlja i Dalić, koja je istaknula da tržište rada već snažno utječe na troškove rada i plaće. “Troškove rada i plaće definira stanje na tržištu rada. Mi bismo kao poslodavci mogli tvrdo reći: ‘Neću povećati plaće, nađi si posla ako možeš, a ja ću si naći radnike koji će raditi za plaću koju ja mogu platiti.’ To ne postoji”, rekla je Dalić. Dodala je da se poslodavci više ne mogu tako ponašati jer nema prevelike ponude rada, a takav pristup ne bi bio dobar ni za produktivnost ni za učinkovitost.

Plaće i porezna disciplina

Tedeschi je pitanje povećanja plaća ocijenio odgovorom “da i ne”, istaknuvši da Atlantic Grupa posebnu pozornost posvećuje zaposlenicima. “Meni je najmanje simpatično hoćemo li podignuti ukupni fond plaća i za koliko posto, ali ne mogu pobjeći od toga da smo kompanija koja gaji solidarnost i brigu za čovjeka. Kod nas nije med i mlijeko, kod nas se puno radi, radi se po visokim standardima. No, naši zaposleni glavni su asset kompanije, nisu protiv kompanije”, rekao je.

Marko Pipunić priliku za Hrvatsku vidi upravo u činjenici da je mala zemlja. To je, smatra, u turbulentnim vremenima i velika prednost. “Klimu ne možemo mijenjati. Možemo li mijenjati svjetsku ili europsku politiku? Također ne možemo. Rekao bih da imamo dobru Hrvatsku, ovakvu kakvu imamo. Može li se bolje? Naravno da se može”, kazao je Pipunić. Istaknuo je da je veličina Hrvatske hendikep kada domaći proizvođači izlaze na velika tržišta, ali i prednost kada se treba brzo prilagoditi promjenama. “Kad dođu ovakva vremena kad se puno na svjetskim razinama mijenjaju stvari, mali su puno fleksibilniji i mogu se brže prilagoditi situacijama”, rekao je čelnik Žito Grupe. I on je posebno istaknuo problem nedostatka dijaloga.

“Dijalog nam često fali. Fali nam i ovdje među nama. Često državu volimo smatrati kao kasicu-prasicu, a kad se treba platiti porez, platit ću ga negdje u Švicarskoj… Trebamo se malo osvijestiti, gdje smo mi u tome svemu”, rekao je Pipunić. Smatra da Hrvatska ima razloga za optimizam. “Tvrdim da Hrvatska može bolje, imamo šanse. Ne bih rekao da smo ugroženi toliko koliko sami stvaramo percepciju ugroženosti”, poručio je.

Rasprava o produktivnosti otvorila je i pitanje porezne discipline i odgovornosti prema društvu. Tedeschi je pritom bio vrlo izravan. “Marko ima pravo u puno stvari o kojima govori, pogotovo što prstom ukazuje: postoji Hrvatska koja plaća porez i Hrvatska koja ne plaća porez”, rekao je Tedeschi. Dodao je kako je ponosan na svoju javno poznatu plaću, ali i upozorio na širi problem odnosa prema porezima i bogatstvu.

“Ja imam najveću objavljenu plaću u Hrvatskoj i na to sam ponosan, no nitko nikada nije izračunao koliko je doprinosa i poreza iz te plaće otišlo državi. Kod nas je i bogatstvo krimen, a istodobno postoji značajno bogatstvo u ovoj zemlji koje nema nikakav temelj u plaćanju poreza. U Francuskoj nasljeđivanje nije profitabilan biznis. U Hrvatskoj postoji puno imobiliziranih nekretnina, imovine, kupljeni su od tko zna kakvog novca i dalje stoje. Domoljublje nije ruka na srcu i tko će glasnije pjevati himnu, nego tko će platiti veći porez, više zapošljavati i časno plaćati ljude i biti stvarno osjetljiv na standarde ljudi”, kazao je Tedeschi.

Orešković smatra da bi za pravi gospodarski iskorak trebalo aktivirati sve čimbenike koji Hrvatsku mogu približiti razvijenijim gospodarstvima. “Da bismo napravili preskok i izjednačili se s onima s kojima želimo, primjerice, Njemačkom i slično, moramo aktivirati sve one faktore koji čine razliku između 80 i 100 i igrati na njih. Ako će mi država isporučiti ono što trebam, onda plaćanje poreza nije trošak, nego investicija”, istaknuo je. Tedeschi je upozorio da se promjene ne mogu dogoditi preko noći. “Ništa se neće dogoditi preko noći, no moramo se odmaknuti od osobnih interesa. Dok imamo paralelne sustave u Hrvatskoj, ne možemo razgovarati o tome kakvu Hrvatsku želimo. Postoji bogata Hrvatska, postoji rentijerska Hrvatska, mora biti volja politike da zagrebe ispod površine”, kazao je.

Na kraju je Dalić upozorila da ni dijalog ni pojedinačne mjere sami po sebi neće biti dovoljni. “Nikakva društvena promjena ili bilo koja mjera ekonomske politike ne funkcioniraju same. Sve ovo što smo mi danas spominjali sastavni je dio neke ‘to-do’ liste koju treba obaviti. Dijalog je jako važna stvar, no on ne mijenja stanje na terenu. Ono što se u dijalogu izbistri, to treba i provesti”, kazala je. Posebno je izdvojila pitanje porezne discipline. “Zanimljivo je čuti od sugovornika inzistiranje na efikasnoj naplati poreza. Svi bismo trebali biti jednako podložni poreznoj presiji, no jedan dio gospodarstva izmiče oporezivanju”, zaključila je Dalić.