Rudarska greblica, samoborska češnofka, samoborska kremšnita, samoborska muštarda i – samoborski bermet. Rijetko koji grad, ako uopće ijedan u Hrvatskoj, ima toliko autohtonih proizvoda. Samoborski bermet među njima zauzima posebno mjesto jer je riječ o jedinom aromatiziranom proizvodu od vina zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koju je potvrdila i Europska komisija.

Međutim, izvan Samobora, Plešivice i Zagreba bermet nije toliko poznat. Vrijeme je da se to promijeni, znaju to i u Samoboru pa će rujan biti upravo mjesec bermeta, i to kroz dvije zanimljive manifestacije.

Protokolarno piće

U Brenti, novouređenom prostoru namijenjenom samoborskim vinarima i vinogradarima, upoznali smo se s programom prvih Dana samoborskog bermeta, ali i sa samim bermetom, iznimnim pićem koje doista zaslužuje više pozornosti. Jedan od događaja bit će Bermet Run, utrka koja će se održavati u čak tri kola na povijesnim samoborskim stazama, a završavat će u samoborskim vinarijama poznatima po bermetu – Pavlin, Philipecz i Župančić.

“Želja nam je kroz atraktivan i zabavan program pobuditi interes za naš samoborski bermet, povijesno piće koje, prema našemu mišljenju, zaslužuje puno više pozornosti. Na ovaj način, koji uključuje i edukaciju, želimo ga približiti i mladima jer mislimo da bi ga vrlo brzo mogli zavoljeti, pogotovo zato što ga je moguće prezentirati i u drugim oblicima, primjerice, u koktelima”, rekao je Igor Paulić, istaknuvši kako će se treće kolo Bermet Runa trčati i pokraj kapele sv. Ane, poznate po jednoj od najupečatljivijih scena iz filma “Tko pjeva zlo ne misli”, onoj u kojoj gospon Fulir upoznaje Anu Šafranek. Jasno je da je grad Samobor, na čelu s gradonačelnicom Petrom Škrobot, prepoznao događaj te mu je pokrovitelj, a podržali su ga i poznati samoborski brendovi poput Igomata, iz kojeg dolazi češnofka, te pekarnice Nikl, iz koje dolazi rudarska greblica.

No, što je uopće bermet, pitali smo čovjeka koji o njemu zasigurno zna najviše.

“Bermet je, prema klasifikaciji hrvatskog Zakona o vinu, specijalno aromatizirano vino. I to je zapravo izvrsno objašnjenje onoga što bermet jest. Dakle, riječ je o proizvodu koji se radi od grožđa, odnosno vina te aromatskih tvari biljnog podrijetla. Sorte grožđa od kojih se bermet radi su frankovka i portugizac, karakteristične za ove krajeve, uz dodatak rogača, smokava i narančine kore. U bermetu se nalazi i pelin, koji mu daje dominantnu aromu gorčine po kojoj je prepoznatljiv”, objašnjava nam Antun Filipec iz Vinarije Philipecz, koja pripada staroj samoborskoj obitelji. Njezini članovi tradicionalno su se bavili kožarstvom sve do Drugoga svjetskog rata i nacionalizacije privatnog poduzetništva pa tako i njihove kožare, a danas tradiciju nastavljaju kroz uzgoj vinove loze, među ostalim i sorti od kojih se dobiva bermet.

“Bermet je nastao sredinom 19. stoljeća kao lijek za želudac, a spravljali su ga samo ljekarnici. Postoji i recept iz 1750. godine prema kojem se radio lijek na bazi vina i pelina. Kako bi mu oplemenili okus, počeli su koristiti ono što je Samobor kao tada bogat grad mogao ponuditi. Postojali su dućani i skladišta koje su držali talijanski trgovci iz obitelji Cantilly, a bili su prepuni kolonijalne robe iz prekomorskih zemalja pa su se ondje mogli pronaći i svi sastojci potrebni za spravljanje dobrog bermeta i muštarde. U tim se dućanima moglo kupiti kakao, cimet, vaniliju i druge proizvode koje tada nije bilo moguće pronaći drugdje. Pronašao sam i oglas iz Samoborskog lista iz 19. stoljeća u kojem piše da ‘štacun obitelji Cantilly drži sve dobre sastojke za spremanje samoborskog bermeta’.

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Navode se ‘rožičke, rogač, smokva’. Bermet je prije svega bio božićno piće jer se bačva počela pripremati u vrijeme berbe, odnosno fermentacije. Kada bi grožđe počelo kipjeti, dodavali su se svi ti sastojci, a bačva bi se otvarala za Božić, kada se okupljala obitelj i kada bi se sve najbolje našlo na blagdanskom stolu, pa tako i bermet. Pio se i kao aperitiv i kao digestiv, prije ili poslije jela”, kaže nam Antun Filipec.

Podsjetio nas je i na to da je bermet bio izrazito protokolarno piće koje se posluživao u službenim prilikama. Zanimljivo je i da se dugo vjerovalo kako je bermet u grad podno Samoborskog gorja stigao s francuskim vojnicima za vrijeme Napoleonovih pohoda, no pokazalo se da to ipak nije točno.

Poteklo iz samostana

“U Muzeju grada Samobora postoje brojni zapisi koje sam imao priliku razgledavati u starim prašnjavim koferima, poput istraživača iz filmova! Bilo je stoga logično da pri završetku studija na Agronomskom fakultetu za diplomski rad odaberem temu o bermetu, što mi je dalo priliku da o njemu otkrijem mnogo toga nepoznatog. Vjerovalo se da je bermet došao s Napoleonovim vojnicima početkom 18. stoljeća, baš kao i muštarda. Ipak, Francuzi koji bi turistički dolazili u Samobor o bermetu nisu znali ništa. Čak je i Stjepan Mesić Jacquesu Chiracu poklonio bermet, navodeći kako je riječ o ostavštini Francuza, no i on je rekao da mu nije poznato da nešto takvo postoji u Francuskoj.

Radeći na diplomskom radu pronašli smo veliku količinu spisa prema kojima se bermet ovdje zapravo proizvodio znatno prije dolaska Francuza. Ne treba zaboraviti ni koliko je toga što danas poznajemo poteklo iz samostana – pjenušci, pivo, sirevi pa i takvi lijekovi. Prvi zapis potječe iz 1755. godine, kada je u priručniku ljekarnika samoborskog franjevačkog samostana zabilježena receptura za aromatizirano vino. Tada nije bilo današnjih ljekarni ni mnogo učenih osoba pa su ljudima davali pelinovo vino, iz kojeg je poslije nastao bermet”, kaže Filipec.

Bermet je još 90-ih i 2000-ih bio iznimno popularno piće u zagrebačkim restoranima. U međuvremenu su se struktura gostiju i gastronomija promijenile. Zagrebački fiškali, liječnici i drugi ugledni građani vrlo su dobro znali što je bermet. Cijenili su ga i predsjednici, no u posljednjih 20-ak godina trendovi u ugostiteljstvu znatno su se promijenili. Proizvođači bermeta male su obiteljske vinarije koje se teško mogu mjeriti s globalnim brendovima. Bermet je, međutim, još uvijek ovdje i ima dobru priliku da svojim utrkama “utrči” u novu mladost. Organizatori ga žele prikazati u novom svjetlu i pokazati koliko može biti svestran pa su u ovogodišnju priču Dana samoborskog bermeta uključili poznatog sommeliera Darka Lugarića. On će održavati masterclassove o samoborskim vinima i bermetu, a osmislio je i tri koktela koji doista pokazuju da bermet zaslužuje više pozornosti.

“Kada sam vodio restoran u centru Zagreba, imao sam bermet u ponudi. Nije svatko na njega reagirao jednako pa sam razmišljao kako ga približiti što široj publici. Rješenje je bilo u drukčijim izvedbama, razumljivima, ali i dalje jednostavnima jer je uvijek najbolje ne komplicirati, pogotovo kada je riječ o bermetu. Tako smo sada pripremili tri koktela. Bermet Spritz sastoji se od 0,04 litre bermeta, decilitra pjenušavog vina extra brut, proizvedenog charmat metodom, malo slađeg tonika i malo mineralne vode, a za dekoraciju se dodaju led i kriška dehidrirane naranče.

Bermet Orange radi se od klasične mjerice, odnosno 0,03 ili 0,05 litre bermeta, uz dodatak leda, po mogućnosti, tvrdog leda za koktele, te malo soka od naranče, dok se ukrašava svježom narančom. Classic se poslužuje rashlađen, u tamnoj čaši, bez ikakvih dodataka” predstavio je Lugarić tri načina posluživanja bermeta koje možete iskušati i kod kuće, pogotovo zato što su svi korišteni sastojci hrvatski.

Pelin ili bermet

Doista, svaki je poseban, prepoznatljiv i dovoljno različit od ostalih. Najviše nas je zanimalo je li popularnost, primjerice, pelinkovca opravdana u usporedbi s pićima poput bermeta. Odgovor je – nije. Bermet ima gorčinu, ali i slatkoću te note koje dolaze od vina i dodatnih sastojaka. Ne vole svi ni pelin, a dojam je da bi bermet mogao osvojiti i mnoge koji takvim gorkim pićima inače nisu skloni. Probajte i sami – preporučujemo.