AfD je na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu s 43,8 posto glasova ostvario rekordni rezultat i uvjerljivo pobijedio sve ostale stranke. Za samostalno vladanje, međutim, nedostaje mu apsolutna većina.

Budući da je Alternativa za Njemačku (AfD) u toj saveznoj pokrajini pod nadzorom Ureda za zaštitu ustava kao „potvrđeno desno ekstremistička“ stranka, ostale stranke prije izbora isključile su mogućnost vladajuće koalicije s njom. Zbog toga će formiranje vlade u toj istočnonjemačkoj pokrajini biti iznimno složeno.

Nositelj liste AfD-a i veliki pobjednik izbora Ulrich Siegmund u izbornoj je noći na televiziji ARD poručio: „Kao demokrat, pružit ću ruku svim snagama koje s nama žele provesti temeljni politički zaokret.“ Istodobno je naglasio da trenutačno ne vidi nijednu političku snagu s kojom bi mogao zajednički vladati.

Tu prije svega ubraja kršćanske demokrate CDU, koji u Saskoj-Anhaltu, kao i na saveznoj razini, predvode vladajuću koaliciju. Siegmund je, kao i cijelo vodstvo AfD-a, politiku strogog distanciranja CDU-a od AfD-a proglasio neuspješnom.

Predsjednica AfD-a Alice Weidel na televiziji ZDF oštro je kritizirala takozvani „protupožarni zid“ CDU-a prema AfD-u: „CDU više neće pobijediti ni na jednim izborima, ni na saveznima. A iz toga proizlazi potpuno jasan mandat za vladanje AfD-a. Jer mi smo demokrati, mi ne podižemo protupožarne zidove.“

Ulrich Siegmund naglasio je u izbornoj noći da mu je provedba programa AfD-a važnija od dolaska na vlast pod svaku cijenu: „Sa mnom neće biti izvijanja.“ Već je prije izbora 35-godišnji nositelj liste AfD-a više puta najavljivao da želi vladati samostalno kako bi u Njemačkoj pokrenuo temeljnu promjenu politike.

Radikalan vladin program AfD-a

Vladin program AfD-a mjesecima izaziva žestoke rasprave u Njemačkoj. Stranka zahtijeva radikalno pooštravanje politike azila i useljavanja. Želi ubrzati deportacije osoba koje nemaju pravo ostati u Njemačkoj te uvesti opću radnu obvezu za tražitelje azila.

Prije svega želi Sasku-Anhalt i Njemačku učiniti manje privlačnima migrantima te zahtijeva „zaokret od 180 stupnjeva u migracijskoj politici“. U izbornoj kampanji stranka je migrante više puta povezivala s kriminalom u njemačkim gradskim središtima i nedostatkom stanova.

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna

I na drugim područjima AfD planira radikalnu preobrazbu društva: objavljuje rat javnoj radioteleviziji, želi ukinuti financiranje projekata za jačanje demokracije, osnovati svojevrsne građanske straže te se boriti protiv politika društvene raznolikosti. Siegmund je za ARD naglasio da te teme nisu predmet pregovora.

Kada je riječ o partnerima koji bi AfD-u bili potrebni za provedbu takvog programa, stranka zasad ne želi unaprijed zatvoriti sve opcije. Ovisno o odnosu snaga u novom parlamentu, spominju se različiti modeli, među kojima i manjinska vlada AfD-a koja bi za pojedine odluke tražila promjenjive većine.

Alice Weidel uvjerena je da njezina stranka ima mandat za sastavljanje vlade. „Tko će to na kraju činiti, možda putem toleriranja, a možda i putem koalicije, to će se tek pokazati“, rekla je za ZDF.

CDU je, međutim, ponovno potpuno isključio suradnju. Glavna tajnica kršćanskih demokrata Franziska Hoppermann poručila je: „Neće biti suradnje ni s ljevičarskim ekstremistima ni s desnim ekstremistima.“

Hoće li o vladi odlučivati mala populističko-lijeva stranka?

Najveća nepoznanica u pregovorima o vlasti je Savez Sahre Wagenknecht, BSW. Stranka je s 5,3 posto glasova i pet mandata ušla u novi saziv pokrajinskog parlamenta.

BSW se ponajprije profilira kroz lijevu gospodarsku politiku, ali, slično AfD-u, zahtijeva normalizaciju odnosa s Rusijom, a određene dodirne točke postoje i kada je riječ o restriktivnijoj migracijskoj politici.

Osnivačica stranke i bivša članica Ljevice Sahra Wagenknecht u prošlosti je više puta pokazivala otvorenost prema sadržajnoj suradnji s AfD-om.

Ipak, BSW se u krugovima AfD-a zbog ideoloških razlika ne smatra osobito poželjnim partnerom.

Neki pokrajinski političari AfD-a još su tijekom izborne noći poručivali da su, ako bude potrebno, spremni ostati u oporbi i nastaviti pritiskati ostale stranke sve dok na nekim budućim izborima ne osvoje vlastitu većinu.

Što AfD konkretno planira ako preuzme vlast?

Program AfD-a za Sasku-Anhalt ide znatno dalje od općih zahtjeva za strožom migracijskom politikom. Jedno od glavnih izbornih obećanja stranke bilo je „deportirati od prve minute“, odnosno povećati broj protjerivanja osoba koje nemaju pravo boravka. Planira se i češća uporaba pritvora prije deportacije te obveza rada za tražitelje azila.

Stranka želi i ukinuti financiranje integracijskih programa, a prema Reutersovu pregledu programa želi ograničiti useljavanje kvalificiranih radnika iz kulturno udaljenijih sredina. Predviđa i preispitivanje zaštite za ukrajinske izbjeglice iz dijelova zemlje koji nisu izravno zahvaćeni borbama.

Velike promjene najavljuju se i u obrazovanju. AfD želi posebne razrede za dio djece izbjeglica, ali i promjene školskih kurikuluma s jačim naglaskom na njemačku povijest i nacionalni identitet. Reuters navodi i plan odvajanja dijela djece s invaliditetom iz redovite nastave te zabranu zastava duginih boja u školama.

U području kulture i medija AfD želi temeljito promijeniti postojeći sustav javne radiotelevizije te ukinuti financiranje niza projekata i organizacija koje stranka smatra ideološkima. Pokrajinski političari AfD-a ranije su projekte poput „Škole bez rasizma“ nazivali programima indoktrinacije.

Program uključuje i restriktivniji odnos prema islamskim vjerskim praksama, tradicionalniju obiteljsku politiku i financijske poticaje kojima bi se Nijemce poticalo da imaju više djece, umjesto da se manjak radne snage rješava većim useljavanjem.

AfD u Saskoj-Anhaltu također želi bolje odnose s Rusijom, što je u skladu sa saveznom politikom stranke koja zagovara obnovu gospodarskih i kulturnih veza s Moskvom te prekid njemačke potpore Ukrajini.

A izlazak iz eurozone?

To nije mjera koju bi pokrajinska vlada Saske-Anhalta mogla sama provesti, već širi politički cilj AfD-a na saveznoj razini. Stranka euro smatra neuspjelim projektom i zagovara izlazak Njemačke iz europskog monetarnog sustava, odnosno referendum ako Bundestag ne prihvati takav smjer. AfD također već dulje zagovara izlazak Njemačke iz sadašnje Europske unije ako se ona ne reformira prema modelu zajednice suverenih država.

Zato bi eventualna prva pokrajinska vlada AfD-a imala prije svega velik politički i simbolički značaj za cijelu Njemačku: stranka bi dobila priliku pokazati kako njezin program izgleda kada se iz oporbe preseli u izvršnu vlast, dok bi ciljevi poput izlaska iz eurozone ostali pitanje savezne politike.