Za domaće tržište rada 2025. bila je godina s povijesnim minimumom broja nezaposlenih upisanih u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), no to ne znači i da je isplaćeno manje naknada onima koji su bez posla. Štoviše, HZZ je isplatio dosad rekordan iznos naknada, s više od 156 milijuna eura nadmašena je bila čak i krizna, pandemijska 2020., u kojoj je država povećano pomagala zbog zaustavljanja poslovanja mnogih poslodavaca.

Dogodilo se i da je u vrijeme dok je broj nezaposlenih na burzi padao, prvi put nakon dugog niza godina naglo porastao i broj onih koji primaju naknadu za nezaposlene. U 2024. HZZ-ove naknade je primalo 19,9 tisuća nezaposlenih, a lani 21,3 tisuće.

U 10 godina 2,8 milijardi eura

Taj paradoks odraz je niza promjena, omogućene su veće pogodnosti mladima i sezoncima, povećana su i plaćanja tijekom prvih mjeseci nezaposlenosti, uklonjene ranije zapreke za naknade pojedinim ranjivim skupinama te, naravno, snažno su porasle plaće na nacionalnoj razini uz koje su vezane naknade. Takav niz promjena u uvjetima povećane potražnje na tržištu rada, one koji ostanu bez ugovora o radu više ne pritišće na brzo prihvaćanje bilo kakvog posla, nego im pruža priliku da pronađu poželjnijeg poslodavca i bolje plaćeno radno mjesto.

Da je nekadašnja praksa poslovanja HZZ-a kao socijalne ustanove prošlost, pokazuje i podatak da je samo 447 korisnika naknade od 21,3 tisuće bilo nezaposleno dulje od godinu dana. Najnoviji podaci HZZ-a pokazuju i da je u 2026. brojnost korisnika naknada otprilike na istoj razini kao lani, kao i da njihov broj raste u područjima na kojima ih je HZZ i lani najviše isplaćivao – splitskom, zagrebačkom, osječkom i riječkom te u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogleda li se unatrag deset godina, korisnika novčanih naknada HZZ-a bilo je osjetno više, gotovo 40 tisuća, a prosječan iznos naknade porastao je od tadašnjih 255 eura na lanjskih 618 eura.

Zbog snažnog rasta visine naknada i brojnosti korisnika lani se smanjila i dugogodišnja velika razlika u omjeru pasivnih i aktivnih potpora HZZ-a, u kojima su uvijek znatno prevladavale aktivne mjere zapošljavanja. Lani je za njih izdvojeno 176 milijuna eura, a godinu prije još i više, rekordnih 180 milijuna eura. Te 2024. za naknade je utrošeno 122 milijuna eura.

Ukupno je u proteklih deset godina svih potpora, i aktivnih i neaktivnih, HZZ isplatio 2,8 milijardi eura. Veći dio isplaćen je kroz različite aktivne mjere poticanja zapošljavanja, gotovo 1,57 milijardi, dok je dodijeljeno 1,23 milijarde eura naknada.

Mjere aktivne politike

Veliku transformaciju u tih su deset godina prošle i same mjere aktivne politike pa su, primjerice, potpore za samozapošljavanje u 2016., koje su u to vrijeme tek ozbiljnije počele buditi interes, imale simboličan iznos (oko 7 milijuna eura), da bi kasnije ta mjera doživjela eksploziju, u jednoj fazi, od 2019. do 2023., čak predstavljala i najviše korištenu mjeru. Posljednjih godina, zbog uvođenja strožih pravila, ukupan paket potpora za samozapošljavanje vratio se na najmanju razinu od 2018. (manje od 46 milijuna eura u 2025.).

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

U međuvremenu su status najkorištenije mjere (83 milijuna u 2025.), stekle potpore za zapošljavanje i pripravništvo, za razliku od prije deset godina, kada je to bila jedna od manje zastupljenih mjera, a tada su apsolutno najzastupljenije bile su potpore obrazovanju i osposobljavanju (više od 100 milijuna eura).

Danas je taj iznos osjetno manji (29 milijuna), ali je i priroda tih mjera bitno drukčija i pokazuje i najveću promjenu tržišta rada. Prije deset godina tim se potporama uglavnom financiralo osnovno osposobljavanje vojske nezaposlenih, a posljednjih godina uvođenjem vaučera dominira edukacija već zaposlenih te nezaposlenih za stjecanje dodatnih znanja i dizanja svoje perspektive na tržištu rada.