Svjetske cijene hrane u kolovozu su porasle na najvišu razinu od kraja 2022. godine, pod utjecajem nepovoljnih vremenskih prilika i poremećaja u opskrbi zbog rata u Crnom moru, što je pojačalo zabrinutost za opskrbu osnovnim prehrambenim proizvodima, objavila je u petak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Ekstremne vrućine i suša u Europi, prijetnja snažnim fenomenom El Nino te problemi u trgovini uzrokovani ratovima u Ukrajini i Iranu uzdrmali su poljoprivredna tržišta, podigavši cijene žitarica na najvišu razinu u tri godine, a šećera na najvišu razinu u godinu dana.
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda kojima se trguje na međunarodnom tržištu, u kolovozu je u prosjeku iznosio 133,3 boda, u odnosu na revidiranih 130,8 bodova u srpnju. To je njegova najviša razina od studenoga 2022, ali je indeks i dalje gotovo 17 posto ispod rekordne vrijednosti iz ožujka 2022, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
“Rast globalnih cijena hrane u kolovozu upozorenje je da se rizici ponovno prelijevaju na prehrambena tržišta: klimatski šokovi, geopolitičke napetosti i poremećaji u trgovini istodobno povećavaju zabrinutost zbog opskrbe”, rekao je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
Porasle cijene žitarica, ulja, šećera, mesa…
Referentni indeksi FAO-a za žitarice, biljna ulja, šećer, meso i mliječne proizvode u kolovozu su porasli.
Ekstremne vremenske prilike u Europi pogoršale su izglede za proizvodnju kukuruza i šećerne repe te stočarsku proizvodnju, dok je očekivani fenomen El Niño dodatno ugrozio izglede za proizvodnju palmina ulja i šećera u Aziji, navodi FAO.
Sve intenzivniji napadi u Crnom moru ograničili su isporuke žitarica iz Rusije i Ukrajine, koje su u ratu već četiri i pol godine, dok su sukobi SAD-a i Irana otežali opskrbu gnojivima potrebnima za poljoprivrednu proizvodnju.
Među prehrambenim kategorijama, FAO-ov indeks cijena žitarica u kolovozu je porastao 2,2 posto na mjesečnoj razini, dosegnuvši najvišu razinu od svibnja 2024., dok je indeks biljnih ulja porastao 0,6 posto, na najvišu razinu od lipnja 2022.
Cijena šećera porasla je 11,9 posto, na najvišu razinu od lipnja 2025, pri čemu je slabija proizvodnja u ključnoj brazilskoj regiji središnjeg juga dodatno pojačala zabrinutost zbog vremenskih prilika u Europi i Aziji.
Najveći pad proizvodnje žitarica od 2018.
U odvojenom izvješću FAO je snizio prognozu svjetske proizvodnje žitarica za 2026. godinu za 3,4 milijuna tona u odnosu na prognozu objavljenu u srpnju, na ukupno 2,980 milijardi tona. Nova procjena znači da bi proizvodnja trebala biti dva posto manja nego 2025. godine, što bi bio najveći godišnji pad od 2018. godine.
Unatoč smanjenju prognoze, ovogodišnja bi proizvodnja i dalje bila druga najveća zabilježena.
Procjena svjetskih zaliha žitarica na kraju sezone 2026./2027. smanjena je 1,1 posto, na 947,2 milijuna tona, što je tek neznatno više nego u prethodnoj sezoni.
Smanjena procjena zaliha krupnih žitarica nadmašila je povećanje procjene zaliha pšenice, koje odražava očekivano povećanje ruskih i ukrajinskih zaliha zbog poremećaja u pomorskom prijevozu, objavio je FAO.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu