Promet u maloprodaji eurozone smanjen je u srpnju na mjesečnoj razini, uz najizraženiji pad u najvećim gospodarstvima, dok je u Hrvatskoj porastao drugi mjesec zaredom, pokazale su u petak prve procjene europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone pao je u srpnju za 0,6 posto u odnosu na lipanj kada je, prema revidiranom podatku, bio uvećan za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju preliminarni izračuni Eurostata.
Na razini Unije promet je istodobno smanjen za 0,4 posto, nakon povećanja za revidiranih 0,2 posto u lipnju.
Preliminarna procjena za lipanj pokazivala je pad prometa od trgovine na malo i to za 0,3 posto u eurozoni i za 0,1 posto u Uniji, navodi se u izvješću.
Najviše je u srpnju u eurozoni smanjen obujam prometa u trgovini neprehrambenim proizvodima, za 1,4 posto, nakon rasta od 0,5 posto u mjesecu ranije. Slijedi maloprodaja goriva, s padom prometa na mjesečnoj razini od 0,8 posto. U lipnju je, pak, promet bio uvećan za 1,8 posto. S druge strane, promet u trgovini na malo hrane, pića i duhanskih proizvoda uvećan je za 0,4 posto, nakon pada za 0,6 posto u lipnju prema mjesecu ranije.
Slična kretanja zabilježena su i na razini EU-a u cjelini, pokazuju tablice.
Hrvatska uz Mađarsku i Sloveniju
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, najsnažniji pad prometa na mjesečnoj razini zabilježila je u srpnju Njemačka, za 3,4 posto, a slijedi Španjolska s padom prometa za 0,9 posto. Blizu su i Italija i Poljska gdje je promet u maloprodaji pao za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Pad prometa zabilježen je još samo u Bugarskoj, i to za 0,2 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najizraženiji rast prometa zabilježen je pak u Latviji, od 2,5 posto. Slijede Cipar i Luksemburg, gdje je uvećan za 2,0 odnosno 1,8 posto.
U Hrvatskoj je u srpnju promet u maloprodaji na mjesečnoj razini porastao za 1,4 posto. U lipnju je bio veći za 1,5 posto u odnosu na mjesec ranije. Najbliže Hrvatskoj bile su susjedne Mađarska i Slovenija, gdje je promet porastao za 1,0 odnosno 1,7 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku i Češku.
Pad prometa u maloprodaji goriva
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji porastao je u srpnju za 0,6 posto u eurozoni i za 1,0 posto u EU, izračunali su preliminarno statističari. U lipnju je, prema revidiranim podacima, u eurozoni porastao za 1,4 posto, a u Uniji za 1,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.
Najviše je u odnosu na isti mjesec lani porastao promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 1,6 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU. U lipnju je rast prometa u toj kategoriji proizvoda bio otprilike upola blaži na oba područja.
Zamjetno je na godišnjoj razini posustao promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima te je u eurozoni u srpnju porastao tek blagih 0,2 posto a u Uniji za 0,9 posto. U lipnju je bio uvećan za 2,8 posto u eurozoni, a u EU za 3,0 posto.
Na razini eurozone i EU-a promet na benzinskim postajama i u srpnju je pao, i to za 3,1 posto u eurozoni i za 2,0 posto u Uniji. U lipnju je prema isto mjesecu lani bio smanjen za 4,2 odnosno 2,8 posto.
Skok na Cipru
Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je u srpnju Cipar, od 8,6 posto, a slijede Latvija i Švedska gdje je uvećan za 7,1 odnosno 6,4 posto.
U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u srpnju porastao na godišnjoj razini za 3,7 posto. U lipnju je bio za 0,4 posto veći nego prije godinu dana. Najbliže Hrvatskoj bile su Poljska i Francuska, s rastom prometa za 3,6, odnosno 3,8 posto.
Daleko najveći pad prometa u maloprodaji u srpnju prema istom mjesecu lani bilježila je Rumunjska, od 5,7 posto. U skupini s padom prometa još se nalaze samo tri gospodarstva iz redova najvećih u eurozoni i to Njemačka, s padom prometa od 2,5 posto te Italija i Španjolska gdje je promet smanjen za 1,0 odnosno 0,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu