Irska i Rumunjska među najdarežljivijim su europskim zemljama, pokazuje novo izvješće koje mjeri i udio ljudi koji doniraju i udio prihoda koji izdvajaju za pomoć drugima, piše Euronews.
Gotovo šest od deset Europljana tijekom 2025. godine dalo je novac u dobrotvorne svrhe, bilo izravnom pomoći ljudima u potrebi, doniranjem humanitarnim organizacijama ili iz vjerskih razloga. Pokazuje to World Giving Report organizacije Charities Aid Foundation (CAF).
U najnovijem globalnom izvješću CAF je anketirao 60.443 osobe u 105 zemalja između 5. siječnja i 18. veljače 2026. o njihovim donacijama tijekom 2025. godine. Nacionalno reprezentativni uzorci uglavnom su obuhvaćali između 250 i 1000 odraslih osoba po zemlji.
Prema rezultatima, među najdarežljivijim europskim zemljama nalaze se Irska i Rumunjska. Kada se promatraju samo donacije dobrotvornim organizacijama, Irska i Nizozemska imaju najveći udio stanovnika koji doniraju, dok je Rumunjska također pri vrhu kada se mjeri udio prihoda izdvojen za donacije. U sve tri zemlje dobrotvorne donacije u prosjeku iznose oko 0,4 posto prihoda.
Prema podacima CAF-a, više od dvije trećine stanovnika Irske tijekom 2025. doniralo je dobrotvornim organizacijama, nešto više nego u Nizozemskoj.
Rumunjska, međutim, pokazuje sasvim drukčiju sliku. Samo 27 posto stanovnika doniralo je dobrotvornim organizacijama, ali su njihove donacije u prosjeku iznosile 0,4 posto prihoda.
Hrvatska druga u Europskoj uniji
Kada se promatraju sve vrste davanja zajedno – uključujući donacije u vjerske svrhe i izravnu pomoć ljudima u potrebi – Rumunjska zauzima prvo mjesto u Europskoj uniji, s prosječnim donacijama u visini 0,9 posto prihoda.
Odmah iza nje nalazi se Hrvatska s 0,8 posto prihoda, dok je Irska treća sa 0,7 posto.
Najniži ukupni udio donacija u prihodima zabilježen je u Latviji, dok su donacije dobrotvornim organizacijama bile najniže u Mađarskoj i Slovačkoj.
Nijedna zemlja EU-a nije među deset najdarežljivijih na svijetu
U tri najveća gospodarstva Europske unije – Njemačkoj, Francuskoj i Italiji – ukupne donacije tijekom 2025. u prosjeku su iznosile samo 0,4 posto prihoda.
Europa je ujedno najmanje darežljiv kontinent kada se donacije mjere kao udio u prihodima, unatoč tome što je čine uglavnom zemlje s visokim prihodima. Europljani su u prosjeku donirali 0,6 posto prihoda, u usporedbi s globalnim prosjekom od jedan posto.
Izvan Europske unije posebno se ističe Ukrajina, gdje je 61 posto stanovnika davalo novac, a donacije su u prosjeku iznosile 1,2 posto prihoda.
Prema izvješću, postoji snažna povezanost između toga koliko ljudi doniraju i koliko snažno osjećaju pripadnost lokalnoj zajednici.
U zemljama u kojima više od 80 posto stanovništva osjeća snažnu povezanost sa svojom zajednicom ljudi u prosjeku doniraju tri puta više nego u državama u kojima takav osjećaj ima manje od polovice stanovnika.
Kome Europljani najčešće doniraju?
U Europi su najčešće donacije dobrotvornim organizacijama, kojima je novac dalo 38 posto stanovnika. Još 26 posto pomagalo je izravno ljudima u potrebi, dok je 14 posto doniralo vjerskim organizacijama ili iz vjerskih razloga.
Na globalnoj razini najčešći oblik pomoći bilo je izravno davanje novca ljudima u potrebi, što je učinilo 36 posto ispitanika.
Više od petine donatora, odnosno 22 posto, pomagalo je organizacijama koje djeluju u više zemalja. Europljani također često biraju međunarodne organizacije, a Norveška i Švedska jedine su zemlje u kojima je više od polovice donatora podržalo organizacije s međunarodnim djelovanjem.
Najčešće podržavana skupina među Europljanima bila su djeca i mladi, kojima je pomagalo 29 posto svih koji su donirali.
Najdarežljiviji na svijetu nisu među najbogatijima
Razlika između najdarežljivijih i najmanje darežljivih zemalja vrlo je velika.
Prema izvješću, Nigerija je najdarežljivija zemlja na svijetu, a njezini stanovnici u prosjeku doniraju 2,8 posto svojih prihoda dobrotvornim organizacijama, za vjerske svrhe ili izravno ljudima kojima je pomoć potrebna.
Kontrast s Europom posebno je izražen: svih deset najdarežljivijih zemalja svijeta pripada skupini zemalja s niskim ili nižim srednjim prihodima, dok je Europa zabilježila najniži prosječni udio donacija među svim kontinentima.
Osam od deset najdarežljivijih zemalja nalazi se u Africi, a dvije u Aziji. U tim je državama doniralo čak 80 posto stanovnika, u usporedbi s globalnim prosjekom od 61 posto.
Stanovnici tih zemalja u prosjeku su izdvojili 2,1 posto svojih prihoda, što je više nego dvostruko iznad globalnog prosjeka od jedan posto.
Gotovo polovicu novca koji su donirali – 45 posto – stanovnici tih zemalja dali su izravno ljudima i obiteljima kojima je pomoć potrebna.
Na potpuno suprotnom kraju ljestvice nalazi se Japan, gdje su stanovnici u prosjeku donirali samo 0,2 posto svojih prihoda, najmanje među svih 105 analiziranih zemalja.
Ekonomska razlika između Japana i Nigerije pritom je golema: nominalni BDP po stanovniku Japana približno je 28 puta veći od nigerijskog.
Japan je imao i najnižu razinu povjerenja u dobrotvorne organizacije među analiziranim državama, s prosječnom ocjenom pet od deset. Samo 15 posto stanovnika Japana doniralo je dobrotvornim organizacijama tijekom 2025.
Istraživanje je pokazalo da su dvije od pet osoba koje nisu donirale kao razlog navele da si to ne mogu priuštiti. S udjelom od 39 posto, to je uvjerljivo najčešći razlog zbog kojeg ljudi ne doniraju.
Zanimljivo je da su stanovnici zemalja s visokim prihodima najčešće navodili da si donacije ne mogu priuštiti – njih 44 posto, u usporedbi s 37 posto ispitanika u ostalim zemljama.
Drugi najčešći razlog bio je taj što ljudi radije pomažu na druge načine, što je navelo 17 posto ispitanika. Većina njih rekla je da je darovala robu, volontirala ili prikupljala sredstva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu