Praksa pomicanja kazaljki na satu, koja dvaput godišnje utječe na naš svakodnevni ritam, nastavit će se i u 2026. godini. Prelazak s ljetnog na zimsko računanje vremena dogodit će se u noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada. Točno u tri sata ujutro, kazaljke će se vratiti jedan sat unatrag, na dva sata, čime ćemo dobiti dodatni sat sna i produžiti vikend odmor. Ova promjena označava povratak na standardno, takozvano zimsko vrijeme, donoseći svjetlija jutra, ali i raniji sumrak u poslijepodnevnim satima. Dok će se većina modernih uređaja, poput pametnih telefona, računala i pametnih satova, automatski ažurirati, valja pripaziti na analogne satove, starije kućanske aparate i satove u automobilima koje će biti potrebno ručno namjestiti. Ovaj ritual, koji se mnogima čini kao zastarjela navika, i dalje je na snazi zbog političke neodlučnosti na razini Europske unije, unatoč sve glasnijim pozivima na njegovo ukidanje.

Priča o kraju pomicanja sata zapravo je priča o političkom zastoju. Europski parlament je još u ožujku 2019. godine velikom većinom glasova podržao prijedlog direktive o ukidanju sezonskog pomicanja sata, s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine. Činilo se da je kraj ovoj praksi na vidiku, pogotovo nakon što je javna anketa Europske komisije iz 2018. pokazala da se čak 84 posto od 4,6 milijuna anketiranih građana EU zalaže za ukidanje. Međutim, prijedlog je zaustavljen u Vijeću Europske unije, gdje su se države članice suočile s praktičnim izazovima. Glavni kamen spoticanja postalo je pitanje koje vrijeme trajno zadržati – ljetno ili zimsko. Države se nisu mogle usuglasiti, strahujući od kaosa u prometu i gospodarskim odnosima ako susjedne zemlje odaberu različite vremenske zone. U godinama koje su uslijedile, politički prioriteti su se drastično promijenili; prvo je pandemija bolesti COVID-19, a zatim i rat u Ukrajini, gurnuo ovo pitanje na dno liste prioriteta.

Zbog toga se i danas, godinama nakon inicijalne odluke Parlamenta, nalazimo u svojevrsnom limbu. Uredba o ljetnom računanju vremena u Hrvatskoj, kao i u ostatku EU, na snazi je do kraja 2026. godine, no bez zajedničkog dogovora na europskoj razini, izvjesno je da će se praksa nastaviti i nakon toga. Politička volja za rješavanjem ovog pitanja povremeno se pojavi, kao što je bio slučaj kada je španjolski premijer Pedro Sánchez krajem 2025. izjavio kako trenutni sustav ne donosi značajne uštede energije, a negativno utječe na zdravlje i živote ljudi. Istaknuo je da će se ponovno založiti za ukidanje promjene sata u 2026. godini, no do danas nije bilo konkretnih pomaka po tom pitanju. Problem je u tome što je za konačnu odluku potrebna usklađenost svih 27 država članica kako bi se izbjegle zbunjujuće vremenske razlike, a postizanje takvog konsenzusa pokazalo se iznimno teškim, osobito jer se neke južne zemlje ne slažu s potpunim ukidanjem.

Ironično, praksa koja danas izaziva toliko prijepora uvedena je iz naizgled praktičnih razloga. Prvi put je ljetno računanje vremena uvedeno u Njemačkoj 1916. godine, tijekom Prvog svjetskog rata, kao ratna mjera s ciljem uštede ugljena i produljenja dnevnog svjetla za rad u tvornicama. Nakon rata je ukinuto, da bi ponovno bilo uvedeno tijekom Drugog svjetskog rata iz istih razloga. Moderna era pomicanja sata u Europi započela je s naftnom krizom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je Francuska ponovno uvela ljetno vrijeme kako bi smanjila potrošnju energije. Uskoro su je slijedile i druge europske zemlje, prvenstveno radi pojednostavljenja prekograničnog prometa i trgovine. Od tada, dvaput godišnje pomičemo satove, iako su se razlozi za to s vremenom izgubili.

Ušteda energije ili samo mit?

Glavni argument koji se desetljećima koristio u obranu pomicanja sata jest ušteda energije. Ideja je bila da dulje večernje svjetlo tijekom ljeta smanjuje potrebu za umjetnom rasvjetom, čime se štedi električna energija. Međutim, brojna suvremena istraživanja pokazuju da je taj efekt, ako i postoji, minimalan. Iako se doista troši manje struje za rasvjetu, istovremeno se u prijelaznim mjesecima poput ožujka, travnja i listopada troši više energije za grijanje u ranim jutarnjim satima, koji postaju hladniji. U konačnici, energetska bilanca je gotovo neutralna, a u nekim slučajevima čak i negativna. Zbog toga se danas argument o uštedi energije smatra uglavnom zastarjelim i netočnim.

Kako pomicanje sata utječe na naše zdravlje?

Ono što nije zanemarivo jest utjecaj pomicanja sata na ljudsko zdravlje. Naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, teško se prilagođava nagloj promjeni. Znanstvenici upozoravaju da čak i taj jedan sat razlike može uzrokovati niz problema: poteškoće s usnivanjem i spavanjem, umor, razdražljivost, pad koncentracije, pa čak i gubitak apetita. Tijelu može trebati od nekoliko dana do nekoliko tjedana da se u potpunosti prilagodi novom ritmu. Stručnjaci savjetuju nekoliko metoda za lakšu prilagodbu: pokušajte otići na spavanje nešto ranije već u petak prije promjene, izložite se dnevnom svjetlu odmah nakon buđenja, izbjegavajte poslijepodnevno drijemanje u prvom tjednu nakon promjene te birajte lakše obroke za večeru. Ipak, ostaje pitanje zašto se uopće izlažemo tom stresu ako su koristi upitne. Dok se političari ne dogovore, i ujesen 2026. ponovno ćemo se pitati isto: kada se konačno ukida pomicanje sata?

_{* uz korištenje AI-ja}

Velika promjena

Računovodstvo kakvo poznajemo odlazi u prošlost: Brojke više nisu dovoljne za uspješno poslovanje

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?