Kako tehnološku inovaciju iz Hrvatske pretvoriti u proizvod koji može uspjeti na svjetskom tržištu i izgraditi međunarodno prepoznatljiv brend? To zna Albert Gajšak, koji je s 18 godina svoju strast prema elektronici pretvorio u poslovnu ideju iz koje je nastao CircuitMess, danas međunarodno uspješna tehnološka kompanija koja proizvodi edukativne STEM igračke, igraće konzole i robote.

Tvrtka je svoj je razvojni put ove godine zaokružila i nominacijom za Specijalnu nagradu za tehnološki proboj na 19. dodjeli Zlatnog ključa, održanoj krajem lipnja u organizaciji Hrvatskih izvoznika.

NASA, Warner Bros., DC Comics

“Firmu smo osnovali u travnju 2017. godine, a dosad smo razvili više od 38 različitih artikala. Prošle smo godine ostvarili rekordne prihode. Na razini grupacije, koju čine američki CircuitMess Inc. i hrvatska tvrtka kroz međusobne transakcije više od pet milijuna dolara. Ove nam je godine cilj premašiti taj iznos. Više nismo mala tvrtka, ali još uvijek smo kompanija koja pokušava rasti, pronaći svoje mjesto na tržištu i dalje se razvijati. Poslujemo na sedam svjetskih tržišta. Najviše kupaca imamo u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi i Zapadnoj Europi, Japanu i Tajvanu, a prisutni smo i na tržištima arapskih zemalja”, kazao nam je Gajšak, ne skrivajući zahvalnost za poduzetničku podršku i iskustvo koji mu je u počecima pružio mentor Tomislav Car, osnivač i suvlasnik Infinuma, softverske tvrtke koju je još kao student FER-a, pokrenuo s 19 godina.

“Cara sam upoznao još kao klinac, dok sam bio u srednjoj školi. Išao sam na natjecanje iz robotike i trebao mi je novac za avionsku kartu pa sam počeo slati e-mailove raznim IT tvrtkama u Hrvatskoj. Javili su mi se iz Infinuma i platili mi kartu. Tako smo zapravo stupili u kontakt, a nekoliko godina poslije Car je postao naš prvi investitor”, prisjeća se Gajšak.

Da je riječ o poslovnom modelu koji je uspio prijeći granice države dokazuju licencirane suradnje s velikim međunarodnim brendovima i kompanijama, među kojima su NASA, Warner Bros., DC Comics i Adult Swim.

Tehnički najsloženiji proizvod CircuitMessa je Space Rover. “Razvijali smo ga dvije godine, a napravljen je kao licencirana replika rovera Perseverance koji se nalazi na Marsu. U njemu je više od 500 različitih dijelova koje morate sami spojiti i zalemiti. Sve što radimo temelji se na principu ‘uradi sam'”, ističe Gajšak.

U ponudi su i jednostavniji proizvodi namijenjeni djeci, ali i sve većem broju ‘kidultsa’, odraslih koji se vraćaju hobijima i igračkama iz djetinjstva. Kao primjer Gajšak navodi Beep Boop, inačicu virtualnog ljubimca Tamagotchija, popularnog krajem 1990-ih, koju je CircuitMess razvio u partnerstvu s tvrtkama Eolo Toys i Toikido, a lansirali su je lani. Proizvod je dosad izrađen u više od 300 tisuća primjeraka, a proizvodnja u tolikom opsegu donijela je probleme s opskrbom komponentama.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Šesta sezona

Otvorene 32 stipendije za male poduzetnike: prvi put prijaviti se mogu kandidati iz svih djelatnosti

“Proizvodili smo ga u tolikoj količini da smo prvi put imali problem s dostupnošću čipova. U jednom trenutku ponestalo je čipova koji smo ugrađivali u uređaj pa smo 200 tisuća komada proizveli s jednim procesorom, a ostatak serije prebacili na drugi procesor”, dodaje Gajšak.

Rover, osim četiri motora za pogon i tri servo-motora ugrađena u ruku i kameru robota, ima dvojezgreni procesor, napajanje, zvučnike i bežičnu komunikaciju. Njime se upravlja kontrolerom, na čijem zaslonu korisnik može pratiti ono što rover “vidi” putem kamere. Uređaj integrira i mogućnosti umjetne inteligencije, a različite načine rada moguće je aktivirati pomoću naredbenih kartica koje dolaze uz komplet. Te kartice korisnici mogu postaviti po prostoru, a svaka Roveru daje određenu uputu, primjerice da skrene, krene unatrag ili uključi svjetla.

U manje od deset godina, domaći se tako brzorastući startup razvio u tehnološku kompaniju specijaliziranu za razvoj edukativne elektronike i STEM igračaka, odnosno hardverskih kompleta kroz koje korisnici uče osnove programiranja, elektronike i novih tehnologija.

“Ne stajemo samo na sastavljanju tih proizvoda. Svaki od njih možete programirati i pritom učiti programske jezike Python i C++ te razviti vlastiti softver. Uz svaki proizvod dolaze upute, lekcije, videosadržaji i podrška pri programiranju”, napominje Gajšak.

Novi proizvodi idući mjesec

U asortimanu su proizvodi različitih cjenovnih kategorija – od jednostavnijih modela za djecu, koji stoje oko 20 dolara, do složenijih poput Rovera, čija je cijena penje i do 499 dolara. Među licenciranim proizvodima je i Batmobile, razvijen s Warner Brosom kao i čuveni ButterBot iz popularne američke animirane sci-fi serije “Rick and Morty”, a koji je kompanija 2024. kupcima predstavila i ponudila kroz Kickstarter kampanju.

Kampanja je prikupila više od 441 tisuću dolara od 2715 podupiratelja, višestruko premašivši početni cilj od 20.000 dolara. Prema informacijama na službenim mrežnim stranicama tvrtke, proizvod bi financijskim podupirateljima projekta trebao biti isporučen u kolovozu ove godine.

Ta je mrežna platforma za grupno financiranje (crowdfunding) kreativnih i poduzetničkih projekata i u prošlosti bila važan dio CircuitMessova poslovnog modela. Tvrtka je kroz osam uspješno isporučenih kampanja financirala razvoj i proizvodnju novih proizvoda. Batmobile je prikupio oko 411 tisuća, Space O, edukativni set za učenje osnova tehnologije kroz elektroniku, programiranje i robotiku, oko 941 tisuću, a Perseverance Space Rover oko 639 tisuća dolara, uz tisuće podupiratelja.

Osim putem vlastitog web shopa, CircuitMess svoje proizvode prodaje i kroz velike trgovačke lance poput Walmarta, Müllera i Lidla, dok s novim partnerima pregovara o širenju distribucije. “Imamo i neke nove licence, ali o njima zasad ne smijem govoriti. Nove proizvode izbacujemo već idući mjesec i u siječnju 2027. Mislim da će biti jako interesantni”, poručuje Gajšak.

Ulazak na nova tržišta CircuitMessu često podrazumijeva suradnju s lokalnim partnerima koji proizvode prilagođavaju tamošnjim kupcima. U Japanu su tako pronašli partnera koji njihove proizvode predstavlja na crowdfunding platformi CAMPFIRE, uz lokalizirane oglase, videomaterijale i sadržaj na japanskom jeziku. Sličan model sada pripremaju za Tajvan i još nekoliko država, no takva ekspanzija ima svoju cijenu. “Na takvim tržištima imamo velik potencijal jer postoji interes za elektroniku, tehnologiju i STEM, ali ljudi ondje ne govore nužno engleski”, smatra mladi poduzetnik. Osvajanje novog tržišta kroz lokalizaciju, ističe, obično ih stoji oko 40 do 50 posto prodaje.

“Bilo koji oblik distribucije ima svoju cijenu. Ako, primjerice, kupujete novi iPhone, barem 40 do 50 posto njegove prodajne cijene ostaje trgovini ili prodavatelju, a ako je između proizvođača i trgovine još i distributer, on uzima dodatnih 20 posto. S druge strane, trgovac preuzima troškove marketinga, prostora u trgovini, logistike, uvoza, reklamacija, regulative i svega ostalog potrebnog da proizvod dođe do kupca. To je cijena koju moraš platiti ako želiš biti prisutan na nekom tržištu”, kaže Gajšak.

Iako je dio proizvodnje preseljen u Kinu, CircuitMess i dalje ima skladište i dio proizvodnih aktivnosti u Botincu, gdje nekoliko zaposlenika radi završnu obradu proizvoda. Tvrtka je prije toga poslovala u Karlovcu i na Lučkom, a danas se najveći dio poslovanja u Hrvatskoj odnosi na prodaju i promociju proizvoda, upravljanje te razvoj novih igračaka. “Ključ ove industrije je stalno izbacivanje nečeg novog – nove igračke, novih mogućnosti ili softverskih nadogradnji. Inspiraciju najviše crpimo iz onoga što nam govore korisnici i onoga što je zanimljivo na tržištu”, kaže Gajšak.

Vlastite računalne igre

CircuitMess je posljednjih godina pronašao i novi, manje vidljiv kanal prodaje u SAD-u – programe za školovanje kod kuće. U više od 24 američke savezne države roditelji kroz različite obrazovne programe mogu dobiti subvencije koje potom troše na obrazovne proizvode i usluge putem specijaliziranih internetskih platformi. Jedna od najvećih je ClassWallet, na čijim se tržištima, uz velike kompanije poput Googlea i Amazona, nalaze i brojni manji proizvođači obrazovnih, informatičkih i STEM proizvoda.

Da bi tvrtka svoje proizvode mogla ponuditi na tim platformama, mora proći postupak odobravanja i dokazati da proizvodi odgovaraju propisanim obrazovnim standardima. CircuitMess je u taj kanal ušao kao odobreni dobavljač, a Gajšak ističe da im on danas donosi znatan dio prihoda.

“Otprilike trećina naših prihoda svaki mjesec dolazi preko tih programa za školovanje kod kuće. To je tržište koje je izvana gotovo nevidljivo. Većinu tih stranica ne možeš ni otvoriti iz Hrvatske bez američkog VPN-a, a sadržaj je dostupan tek nakon prijave. U prosjeku po roditelju prodamo proizvode u vrijednosti od oko 360 dolara. To je jako dobar prodajni kanal jer ondje nema potrebe za klasičnim marketingom. No, važno je stalno izbacivati nove proizvode, biti zanimljiv i dobro objasniti kako se proizvod uklapa u obrazovne smjernice i ishode učenja. Kada jednom uspiješ ući na takvo tržište u pojedinoj saveznoj državi, prihodi mogu dolaziti kontinuirano – samo moraš ostati relevantan”, kaže Gajšak.

Novi smjer razvoja CircuitMessa je i VibeBoy, platforma koja djeci omogućuje da uz pomoć umjetne inteligencije stvaraju vlastite računalne igre. Korisnik jednostavnim opisom ideje zadaje što želi napraviti, a umjetna inteligencija generira kod, objašnjava kako on funkcionira i pomaže ispraviti pogreške. Platforma je zasad dostupna kao mrežni proizvod, a CircuitMess priprema i nekoliko fizičkih proizvoda koji će se s njom povezivati. “To je zapravo programiranje budućnosti – djeca ne moraju prvo učiti pisati kod da bi nešto napravila, nego mogu opisati ideju, dobiti funkcionalnu igru i kroz taj proces učiti kako kod radi”, objašnjava Gajšak.

Hrvatski dio grupacije u 2025. godini ostvario je 2,75 milijuna eura prihoda i 195.234 eura dobiti. Tvrtka je imala 32 zaposlenih, što je 5,88 posto manje nego godinu ranije, dok je prosječna mjesečna plaća iznosila 1106 eura.

No, uz rast i širenje poslovanja dolaze i novi pritisci. Poslovanje im pritom otežavaju rastući troškovi na gotovo svim razinama – od rada i transporta do sirovina i elektroničkih komponenti, čija je dostupnost posljednjih godina sve veći problem. Istodobno, kupci zbog rasta životnih troškova sve teže izdvajaju novac za proizvode koji nisu nužni.

“Dizel je skuplji, zbog toga je skuplja i dostava, sirovine su skuplje, ljudski rad je skuplji, a skuplje su i komponente. Uz sve to, sada nam zbog umjetne inteligencije nedostaje svega – ne samo flash memorije, RAM-a i procesora, nego i kondenzatora, otpornika i drugih pasivnih elektroničkih komponenti. To dosad još nisam vidio, čak ni tijekom korone, kada je s čipovima bilo velikih problema. S obzirom na to da ne prodajemo rižu, brašno ili dizel, nego igračke, koliko god one bile edukativne i korisne, kada ljudi moraju razmišljati kako će platiti stanarinu ili novu ratu leasinga, igračke nisu prvi izbor”, slikovit je Gajšak.

Kako bi zadržali cijene pod kontrolom, u CircuitMessu pregovaraju o povoljnijim uvjetima s dobavljačima i redizajniraju proizvode kako bi s manje ili jeftinijih komponenti zadržali iste funkcionalnosti. “Čovjeku je zapravo svejedno je li proizvod napravljen sa šest ili s četiri čipa, ali inženjerski je puno zahtjevnije osmisliti kako s manje komponenti i sirovina postići istu stvar”, objašnjava Gajšak.

Mlađa radna snaga

Kritizira ukidanje olakšice za zdravstveni doprinos pri zapošljavanju mlađih od 30 godina, koja se od 2025. više ne primjenjuje na nova zapošljavanja, dočim je broj radnika koji su je koristili smanjen je za više od 29 tisuća. “Ukidanje olakšice značajno nam je povećalo trošak rada, osobito u proizvodnji, gdje zapošljavamo mnogo mladih ljudi. Takve promjene ne pomažu proizvodnim djelatnostima koje se oslanjaju na mlađu radnu snagu”, primjećuje Gajšak.

Kao problem ističe i nedostatak kvalitetnih radnika na tržištu, zbog čega tvrtke moraju stalno povećavati plaće kako bi ih zadržale. “Ljudi je malo, a ljudi koji znaju raditi određene stvari još je manje. Ako im svake godine ne povećaš plaću za 15 ili 20 posto, jednostavno ih nećeš uspjeti zadržati. To je realnost naše industrije”, zaključuje osnivač CircuitMessa.