Trošak državnog zaduživanja raste diljem svijeta. Bruto savezni dug SAD-a prošli je tjedan prvi put u povijesti premašio 40 bilijuna dolara, a prinosi na 30-godišnje američke državne obveznice porasli su na najvišu razinu od 2007. godine.

Prinosi rastu i u Europi – francuski troškovi zaduživanja dosegnuli su najvišu razinu od 2008., dok su se njemački prinosi popeli na razine iz 2011., prema Bloombergovim podacima.

S dvije na četiri milijarde dolara

Prinos na hrvatske 10-godišnje obveznice 21. kolovoza iznosio je 3,59 posto, što je nešto ispod prosječnog prinosa u europodručju od 3,65 posto. Od početka 2026. porastao je za 0,33 postotna boda, što je nešto manje od prosječnog rasta prinosa u europodručju od 0,44 postotna boda, prema podacima Trading Economicsa koje je obradio ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

“Hrvatska se zasad drži vrlo dobro, odnosno tržište nas ne doživljava odveć rizičnim. Zaštita pod kapom ECB-a nosi svoje, a da Hrvatska nije u europodručju, vjerojatno bi se nalazila puno bliže ‘vodećim’ zemljama”, ističe Brkljača u najnovijim Makro pogledima.

U Europi je po visini prinosa na 10-godišnje državne obveznice “vodeća” Rumunjska sa 7,5 posto. Slijede Island sa 6,96 posto, Poljska s 5,95 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo s 5,6 posto i Mađarska s 5,53 posto. Na drugom kraju ljestvice je Švicarska s prinosom od samo 0,41 posto, dok su prinosi u Švedskoj i Danskoj 3,04, odnosno 3,06 posto. Njemačka je na 3,26 posto. Hrvatska se tako trenutačno zadužuje uz prinos 0,33 postotna boda viši od Njemačke, najvećeg gospodarstva Europske unije.

Prosječni prinos referentnog portfelja investicijskih državnih obveznica SAD-a porastao je na gotovo 4,5 posto, što je najviše od 2015., otkako Bloomberg vodi te podatke.

Globalno tržište duga ove je godine pogođeno skokom cijena energije uzrokovanim sukobom na Bliskom istoku, što je potaknulo očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) i druge središnje banke pooštriti monetarnu politiku.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Analitičari su trenutačno podijeljeni oko trenutka kada će Fed početi podizati kamatne stope. Većina ekonomista, prema Reutersovu istraživanju od 17. kolovoza, očekuje da Fed zadrži stope na sadašnjoj razini do kraja godine, dok dio njih, uključujući ekonomiste BofA-e i Deutsche Banke, prvo povećanje očekuje već u rujnu. Očekivanja viših kamatnih stopa dodatno podižu prinose na dugoročne državne obveznice, a time i trošak novog zaduživanja te refinanciranja postojećeg duga.

“Drugim riječima, država će se od sada sve skuplje zaduživati (kako za novi dug, tako i za refinanciranje staroga), a s obzirom na akumuliranu razinu duga, iznosi koje će država morati izdvajati za plaćanje kamata mogu brzo i snažno porasti”, ističe Brkljača.

U pokušaju smirivanja obvezničkog tržišta i zaustavljanja rasta prinosa, američko Ministarstvo financija najavilo je da će od 9. rujna gornju granicu pojedinačnih otkupa starijih dugoročnih obveznica povećati s dvije na najmanje četiri milijarde dolara po operaciji za obveznice s dospijećem od 10 do 20 te od 20 do 30 godina. Najava je samo nakratko smirila tržište, a visoki troškovi državnog financiranja počeli su se prelijevati na korporativne i potrošačke kredite. Rastući prinosi dodatno kompliciraju situaciju američkoj administraciji uoči međuizbora u studenom.

“Izbori bi mogli donijeti veći politički rizik i zasigurno će usmjeriti pozornost tržišta na fiskalna pitanja uoči uobičajene sezone donošenja proračuna. Nitko ne bi želio ulaziti u važno izborno razdoblje s rastućim hipotekarnim stopama, čak i ako one ostaju niže nego što su bile 2023.”, kaže Chris Iggo, glavni direktor za ulaganja u AXA IM Core pri BNP Paribas Asset Managementu.

Rast kamatnih troškova dodatno je pogoršao izazovno fiskalno okruženje vodećih svjetskih gospodarstava. U SAD-u su kamate na javni dug i dalje glavni pokretač rastućeg proračunskog deficita. Za tekuću fiskalnu godinu deficit iznosi 1,17 bilijuna dolara, a na njegovo povećanje dijelom su utjecali viši prinosi na državne obveznice.

Rast prinosa na dugoročni dug dodatno potiče obimna ponuda korporativnih obveznica, zbog čega se države i kompanije sve snažnije natječu za kapital. Američke tehnološke kompanije ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju žele financirati zaduživanjima s dužim rokovima dospijeća i sve više pristupaju inozemnim tržištima obveznica. Primjerice, Alphabet je 19. kolovoza prvi put plasirao obveznicu u australskim dolarima i prikupio 5,5 milijardi australskih dolara (oko 3,35 milijardi eura). Potražnja ulagača bila je više nego trostruko veća, s pristiglim ponudama vrijednima više od 18 milijardi australskih dolara, odnosno oko 11 milijardi eura.

Ulagači u obveznice također se okreću Europi jer, unatoč poboljšanim izgledima, njezino gospodarstvo i dalje raste sporije od američkog. Upravo slabiji izgledi za rast podupiru potražnju za dugom europodručja, osobito u trenutku kada je fiskalne i političke rizike sve teže uračunati u cijene na tržištima poput SAD-a i Japana.

“Europske državne obveznice ostaju privlačne međunarodnim ulagačima. ECB je već reagirao na iranski šok i njegov je smjer politike tržištima lakše predvidjeti u usporedbi s Fedom, gdje se komunikacija kreće u novom smjeru”, objašnjava Erik Liem, strateg za kamatne stope u Commerzbanku.

Trajanje europske nadmoći

Privlačnost europskih tržišta vidi se i na dioničkim i obvezničkim tržištima. Ulagači ulažu u europske dionice i obveznice, privučeni najboljom sezonom zarada europskih kompanija u posljednje četiri godine i gospodarskim zamahom koji je dovoljno snažan da podupire tržišta, ali još ne zabrinjava ECB.

Neki fondovi obveznica osobito ističu privlačnost Europe u usporedbi sa SAD-om zbog nedostatka jasnoće oko politike Feda. Japanski ulagači tako su u srpnju kupovali francuski državni dug, dok su prodavali američke obveznice i australske obveznice, prema podacima o platnoj bilanci Japana.

No, nisu svi uvjereni da će europska nadmoć potrajati. Duncan Toms, strateg za više klasa imovine u HSBC-u, smatra da će privlačnost Europe ovisiti i o tome koliko će se brzo ulagači vratiti dionicama koje su predvodile AI trend, uključujući proizvođače poluvodiča. Novi oporavak tog sektora mogao bi, prema njegovu mišljenju, otežati europskim tržištima da nastave nadmašivati američka.