Snimka Hrvata koji je u Njemačkoj prodao nešto više od 13 kilograma bakra i zaradio pozamašan iznos pokrenula je raspravu o cijenama sekundarnih sirovina, piše Dnevno.hr. Njegovo iznenađenje cijenom od preko deset eura po kilogramu istaknulo je značajne razlike u otkupnim cijenama unutar Europske unije.
Bakar posljednjih mjeseci ponovno privlači golemu pažnju, i to ne samo na svjetskim burzama. Visoka vrijednost ovog metala posebno je zanimljiva građanima koji skupljaju i prodaju bakreni otpad, a jedan Hrvat snimio je koliko je dobio za nešto više od 13 kilograma bakra, potaknuvši time brojne rasprave. „Ljudi, koliko kod vas u vašem gradu košta kilogram bakra? Evo, ja sam došao s nešto malo kilograma, pa me baš zanima koliko ću dobiti“, govori u snimci, ne sluteći iznenađenje koje ga čeka. Nakon vaganja, koje se odvilo u Njemačkoj sudeći prema adresi na izdanom računu, uslijedio je obračun koji ga je vidno šokirao. „Kilogram bakra je 10 eura i 25. Je li to moguće?“, ponavlja u nevjerici, dodajući kako je za svoju količinu od 13 kilograma dobio ukupno 133 eura. Njegova reakcija jasno pokazuje koliko je ta cijena odskakala od njegovih očekivanja, vjerojatno formiranih na temelju iskustava iz Hrvatske.
Čistoća, kvaliteta, vrsta
Iako cijena od 10,25 eura po kilogramu nije uobičajena za svaki tip bakrenog otpada, ona pokazuje koliko vrijednost bakra može varirati ovisno o njegovoj čistoći, kvaliteti i vrsti.
Prema trenutno dostupnom cjeniku jednog hrvatskog otkupljivača, kilogram čistog bakra plaća se oko 7 eura, dok se u drugom cjeniku navodi 8 eura za bakar prve klase i 8,50 eura za tzv. Millbery, odnosno guljenu bakrenu žicu. Za bakar treće klase cijena je 7,50 eura po kilogramu, dok se bakreni kabeli s izolacijom plaćaju znatno manje.
Upravo zato razlika između 7, 8 ili više od 10 eura po kilogramu može ovisiti o tome što se konkretno donese na otkup. Na cijenu utječu čistoća materijala, udio bakra, prisutnost izolacije i drugih metala, ali i količina te trenutačna situacija na tržištu.
Vrijednost bakra određuje se i prema stanju na svjetskom tržištu. Londonska burza metala, odnosno LME, jedno je od ključnih mjesta za formiranje referentne cijene bakra.
Početkom 2026. cijena bakra na LME-u prvi je put premašila 13.000 dolara za tonu. Referentni tromjesečni ugovor u jednom je trenutku dosegnuo 13.238 dolara po toni. Rast je uslijedio nakon snažnog povećanja cijene tijekom prethodne godine, kada je bakar poskupio oko 40 posto.
Za usporedbu, 13.000 dolara po toni znači oko 13 dolara za kilogram sirovog bakra na burzovnom tržištu. No to nije cijena koju građanin može očekivati u otkupu sekundarnih sirovina. Otkupna cijena je niža zbog troškova sakupljanja, sortiranja, transporta, prerade i marže otkupljivača, a dodatno ovisi o kvaliteti materijala.
Bakar je jedan od najvažnijih industrijskih metala. Odlikuje ga vrlo dobra električna i toplinska vodljivost pa se koristi u električnim instalacijama, energetskim mrežama i elektronici, građevinarstvu, industriji i proizvodnji različite opreme.
Dodatnu potražnju posljednjih godina stvaraju ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu, električna vozila i podatkovne centre. Upravo se očekivanja o rastu potrošnje povezane s umjetnom inteligencijom i podatkovnim centrima navode među razlozima snažne potražnje za bakrom. Istodobno, tržište se suočava s problemima na strani ponude i poremećajima u pojedinim velikim rudnicima.
Crveno zlato
Zbog toga se bakar često naziva i „crvenim zlatom“, a njegova cijena posljednjih godina postala je važan pokazatelj stanja u industriji i globalnom gospodarstvu.
Za građane to znači da stari bakreni kabeli, cijevi i drugi otpadni materijal mogu vrijediti znatno više nego što bi se na prvi pogled moglo očekivati. Ipak, konačan iznos uvijek ovisi o vrsti i kvaliteti bakra te cjeniku konkretnog otkupljivača.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu