Poslovanje građevinskih kompanija čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi značajno se oporavilo u prvom polugodištu. Kompanije redom bilježe rast neto dobiti i prihoda, a primjetan je i oporavak profitabilnosti. Ogledalo se to i u rastu njihovih dionica pa je sektorski indeks CROBEXkonstrukt kojeg čine Dalekovod, ING-GRAD i Ingra od početka godine uzletio 39,8 posto, znatno nadmašujući prosjek tržišta.
Građevinski sektor i ove godine kumulativno bilježi nastavak pozitivnih trendova. To se može pripisati realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, dok se na tržištu nekretnina zapaža usporavanje aktivnosti. Usprkos brojnim negativnim utjecajima kojima je sektor bio izložen u proteklom razdoblju (recesija 2009. – 2014., pandemija koronavirusa, odljev kvalificirane radne snage prema razvijenijim zemljama EU-a), građevinarstvo još zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu. S druge strane, tržište nekretnina sve jasnije usporava, uz manji broj realiziranih kupoprodaja i osjetno umjereniji rast cijena. Ponuda stanova pritom i dalje ostaje ispod razina kakve su bilježene u pretkriznim godinama 2007. i 2008.
Rast, ali i izazovi
Udio građevinarstva u BDP-u doseže oko osam posto i posljednjih je godina snažno povećan, a sektor zapošljava više od 150 tisuća ljudi. Istodobno je sve izraženija ovisnost o stranoj radnoj snazi – procjenjuje se da u Hrvatskoj radi oko 70 tisuća stranih građevinskih radnika. Iako građevinski sektor trenutačno bilježi snažan rast, izazovi ostaju jer nedostatak radne snage, rast troškova materijala i ovisnost o javnim investicijama mogli bi u srednjem roku usporiti zamah.
Obujam građevinskih radova, doduše, i dalje u međugodišnjim usporedbama bilježi rast, ali sporijom dinamikom – godišnja stopa u svibnju je usporila na 1,9 posto, s 3,6 u travnju te prosječnih 2,6 posto u prvom kvartalu. No, istodobno je broj izdanih građevinskih dozvola znatno manji nego lani.
U lipnju ih je, prema najnovijim podacima Državnog zavoda statistiku, izdano 922 što je za gotovo četiri posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, ali u prvoj polovici godine ukupno izdanih 5083 dozvola za zgrade i druge građevine predstavlja međugodišnji pad za 14,3 posto. Predviđena vrijednost radova po rješenjima iz prve polovice godine iznosi oko 3,36 milijardi eura, što je u odnosu na lani za stotinjak milijuna ili tri posto manje.
Pritom se na zgrade odnosi 2,46 milijardi i tu je vrijednost radova za koje su ishođena pozitivna rješenja manja za gotovo 13 posto, dok kod raznih ostalih građevina, ponajprije infrastrukturnih, predviđenih gotovo 900 milijuna eura vrijednost radova u odnosu na lani znači povećanje za gotovo 40 posto. Najveći dio izdanih dozvola uobičajeno se odnosi na izgradnju zgrada, pri čemu je kod onih za stambene po dozvolama iz prvih šest mjeseci predviđena izgradnja ukupno 8902 stana ukupne korisne površine veće od 846 tisuća četvornih metara.
Prema HNB-u, rezultati ankete o pouzdanju poduzeća upućuju na to da je u ranijem razdoblju bio zamjetan porast udjela ispitanika koji vremenske uvjete navode kao ograničavajući činitelj. Međutim, podaci anketa (HNB/Europska komisija) istodobno pokazuju da su među ključnim ograničenjima i nadalje prisutni strukturni čimbenici, poput nedostatka radne snage, ali i financijski uvjeti poslovanja, što u aktualnom okruženju viših kamatnih stopa dodatno dobiva na važnosti.
Umjerenije stope rasta
Ipak, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka (posljednji podatak za travanj 2026.), što ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju.
“Smatramo da bi građevinarstvo i u ovoj godini trebalo nastaviti s pozitivnim trendovima, uz umjerenije stope rasta, pri čemu će, prema našim očekivanjima, i dalje važan potporni čimbenik biti sredstva iz europskih fondova. U skladu s time, očekujemo nastavak solidnog doprinosa investicija BDP-u, odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti. Međutim, treba naglasiti kako će umjerenije stope rasta djelomično odražavati postupno iscrpljivanje učinaka obnove nakon potresa te završetak dijela infrastrukturnih i javnih projekata financiranih sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Istodobno, očekivanja o daljnjem povećanju referentnih kamatnih stopa ESB-a dodatno zaoštravaju uvjete financiranja, što predstavlja sve izrazitiji negativan rizik za investicijsku aktivnost”, upozorila je nedavno Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.
U nastavku donosimo pregled poslovanja četiriju kompanija čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Ovogodišnje poslovanje građevinara koji kotiraju na burzi, a od kojih su mnogi itekako relevantni poput Radnika, Kamgrada, Strabaga, GP Krka ili Texo Moliora, još nisu dostupni.
Sjajna godina za Dalekovod
Dalekovod Grupa je u prvih šest mjeseci ostvarila poslovne prihode u iznosu 143,7 milijuna eura, što je 6 posto više u odnosu na 2025. godinu. Normalizirano za efekte prodaje Dalekovod MK rast prihoda iznosi gotovo 10 posto. Poslovni prihodi Društva iznosili su 106 milijuna eura i veći su za 7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. EBITDA na razini Grupe iznosi 17,9 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 6,7 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, uglavnom kao rezultat povećane aktivnosti i poboljšane efikasnosti i profitabilnosti poslovanja gotovo svih segmenata Grupe.
“EBITDA marža Grupe je porasla na 12,4 posto sa 8,2 posto u 2025. godini djelomično i zbog strukture realizacije prihoda te u sljedećem razdoblju očekujemo djelomičnu normalizaciju i zbog efekata usklađivanja plaća planiranih u sljedećem razdoblju”, ističu u Dalekovodu.
EBITDA na razini Društva iznosi 13,1 milijun eura, što predstavlja povećanje od 4,8 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neto dobit Grupe u 2026. godini iznosi 15 milijuna eura, dok neto dobit Društva iznosi 11 milijuna eura. Kvaliteta portfelja kupaca i projekata te iznos knjige ugovora osnova su za pozitivna očekivanja u razdoblju koje slijedi. Profitabilnost i efikasnost poslovanja je poboljšana uslijed bolje koordinacije i suradnje što je rezultiralo visokom iskorištenosti kapaciteta, proces nabave je također efikasan, a nastavilo se i s ulaganjima u ključne materijalne resurse; posljedično EBITDA je povećana za 6,7 milijuna eura i iznosi 17,9 milijuna eura, a dobit razdoblja je 15 milijuna eura.
ING-GRAD stabilan
Neto dobit građevinskog poduzeća ING-GRAD za prvo ovogodišnje polugodište veća je za 20 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosila je 13,6 milijuna eura, pokazuje financijsko izvješće ING-GRAD-a objavljeno potkraj srpnja. Poslovni prihodi istovremeno su povećani za 45 posto, na 114,6 milijuna eura, a EBITDA za 20 posto, na 17,4 milijuna eura.
Poslovni rashodi iznose 98,5 milijuna eura i u odnosu na prošlu godinu veći su za 50 posto. Kako se objašnjava, ubrzani rast troškova u odnosu na prihode posljedica je faze u kojoj se nalaze aktivna gradilišta tj. intenzivnog izvođenja radova koje prethodi završetku određenih projekata.
Troškovi kooperanata iznose 80,3 milijuna eura, što je 56 posto više u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine. Backlog (ukupna vrijednost primljenih, a još neizvršenih narudžbi ili ugovora) je na dan 30. lipnja 2026. iznosio 387,9 milijuna eura. U prvom polugodištu 2026. ING-GRAD je, kako se navodi, nastavio s realizacijom ključnih projekata u svim poslovnim segmentima. Tako su projekti koje su naručitelji sufinancirali sredstvima NPOO-a ušli u završnu fazu, a započela je i obnova Pravnog fakulteta i Kina Europa te izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.
Ingra i Tehnika se vraćaju
Ingra je u prvom polugodištu 2026. godine ostvarila neto dobit u iznosu od 1,56 milijuna eura, gotovo 44 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvom polugodištu 2026. godine ostvarena je EBITDA marža u iznosu od 2,8 milijuna eura, oko 400 tisuća više no u istom lanjskom razdoblju.
Fakturirana zakupnina za Arenu Zagreb u prvom i drugom tromjesečju 2026. godine iznosi 5,05 milijuna eura uvećano za PDV (2025. godina: 4,95 milijuna eura). Porast fakturirane zakupnine rezultat je indeksacije obračunate na temelju godišnjeg HICP indeksa Europske monetarne unije, koji objavljuje Eurostat, u skladu s Ugovorom o zakupu Arene Zagreb. Uslijed dosljedne primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), prihodi od zakupa Arene Zagreb u prvom polugodištu 2026. godine koji se iskazuju u računu dobiti i gubitka iznose 3,54 milijuna eura (2025. godina: 2,9 milijuna eura).
Iz Uprave su objavili da je za nekretninski projekt stambenog naselja u Gornjem Stenjevcu (Orešje) u Zagrebu izdana građevinska dozvola. Financijske obveze na dan 30. lipnja 2026. godine iznose 28,38 milijuna eura, što je za 2,2 milijuna eura manje u odnosu na dan 31. prosinca 2025. godine.
Ingra je nedavno izvijestila o tome kako je njeno povezano društvo sklopilo ugovor o dugoročnom kreditu. Svrha kredita je refinanciranje i zatvaranje postojećih kreditnih obveza grupe prema banci koja je financirala izgradnju Arene Zagreb. Novi kredit sklopljen je s iznosom od 22,4 milijuna eura.
Tehnika je u prvoj polovici 2026. godine nastavila oporavak poslovanja, uz snažan rast prihoda i povratak u profitabilnost. Grupa je ostvarila 21,01 milijun eura poslovnih prihoda, što je 23,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je neto dobit iznosila 791 tisuću eura, nakon što je godinu ranije poslovala s gubitkom od oko 606 tisuća eura.
Najveći dio prihoda i dalje dolazi od prodaje, koja je porasla 24,6 posto, na 18,56 milijuna eura. Ukupni poslovni prihodi povećani su zahvaljujući većoj realizaciji ugovorenih projekata i rastu broja projekata koje društvo provodi. Istodobno su ostali poslovni prihodi pali za 57 posto, na 2,45 milijuna eura.
Operativna profitabilnost također je znatno poboljšana. EBITDA je dosegnula 1,47 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, dok je EBIT porastao s 73 tisuće na 1,25 milijuna eura. Uprava ističe da su na rezultat, uz veće prihode, utjecali smanjenje udjela troškova zaposlenih u prihodima te provedene mjere operativnog restrukturiranja i optimizacije poslovanja.
Ipak, financijski rezultat i dalje opterećuju visoki troškovi financiranja. Financijski rashodi iznosili su 464 tisuće eura, a kompanija navodi da najveći dio proizlazi iz obračuna zateznih kamata prema vjerovnicima te kamata na kredite. U izvješću podsjeća da je tijekom prošle godine sklopila predstečajni sporazum te da nastavlja s njegovom provedbom.
