Dva tjedna nakon povijesne valutne intervencije SAD-a i Japana, odrađene prodajom eura bez znanja europskih monetarnih vlasti, jen je izgubio približno polovicu tada ostvarenih dobitaka, što ponovno dovodi u pitanje koliko administrativne mjere mogu promijeniti temeljne tržišne trendove.

Japanska valuta u petak se kretala oko razine od 159 jena za dolar, nakon što je neposredno nakon intervencije ojačala na 155 jena. Prije zajedničke akcije Washingtona i Tokija tečaj je nakratko premašio 163 jena za dolar. Tržišta sada ponovno prate psihološki važnu granicu od 160 jena, koja bi mogla potaknuti novu intervenciju.

Jaz u kamatama

Analitičari smatraju da je glavni razlog nastavka pritiska na jen i dalje velika razlika u kamatnim stopama između Japana i SAD-a. Dok američke državne obveznice nude znatno više prinose od japanskih, ulagači nastavljaju posuđivati jeftin novac u jenima i ulagati ga u imovinu s višim prinosima u inozemstvu, poznatu strategiju “carry trade”.

“Intervencija je uplašila tržišta, ali nije zaustavila zakonitosti financija prema kojima kapital teče tamo gdje su prinosi najveći”, rekao je CNBC-u Jesper Koll iz Monex Groupa. Dodao je da će se, sve dok je cijena novca u Japanu niža nego u inozemstvu, takav trend nastaviti.

Dodatni pritisak na jen stvaraju rast prinosa na američke državne obveznice i više cijene nafte, koje posebno pogađaju Japan kao velikog uvoznika energije. Prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu iznosi 4,686 posto, dok je prinos na usporedivu japansku obveznicu 2,846 posto.

Povećan oprez

Intervencija je uspjela smanjiti špekulativne pritiske na tržištu i povećati oprez investitora koji se klade na slabljenje jena, ali nije promijenila temeljne razloge zbog kojih dolar ostaje privlačniji.

Pozornost se zato sada usmjerava na rujansku sjednicu Bank of Japan. Dio analitičara smatra da će već dodatno povećanje kamatnih stopa moći dugoročnije stabilizirati jen, dok drugi upozoravaju da problem nije isključivo monetarna politika, nego i slabija investicijska privlačnost Japana u odnosu na SAD, gdje velika ulaganja u AI i druge tehnologije nastavljaju privlačiti globalni kapital.

“Zastrašiti tržište lako je, ali da bi ga se uvjerilo da promijeni smjer, potrebni su drukčiji poticaji i povjerenje”, zaključio je Koll. Prema procjenama tržišta, ako jen ponovno brzo oslabi iznad razine od 160 za dolar, Tokio bi mogao još jednom posegnuti za valutnom intervencijom.

Vrhunski stručni tim

U čemu je njihova tajna? Od male ordinacije do dentalnog centra za najzahtjevnije zahvate

Digitaliziran proces

Digitalni dokument nije isto što i digitalni proces: gdje osiguravatelji i dalje gube vrijeme i novac