Oči su u Vukovaru ovih dana uprte samo prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda i brojkama na lokalnom vodomjeru. Od kada se mjeri vodostaj Dunava nije bio niži i posljednjih dana gotovo je potpunosti je zaustavio riječni promet u najvećoj hrvatskoj riječnoj luci.

Već dva tjedna praktički nema pristajanja teretnih barži i turističkih kruzera, a kritična točka je Mohovski kanal kod Šarengrada, gdje dubina plovnog puta ne ispunjava minimalne uvjete za siguran i financijski isplativ transport.

Kriza ulazi u treći tjedan, no zabrinjava što se ne naziru dobre vijesti za njezin završetak. Za kolovoz je sigurno da redovnog prometa neće biti, čak i ako padne neka jača kiša, a zabrinutost vlada i oko rujna, pa i listopada. Iz Luke Vukovar već su iznijeli i prve procjene mogućih gubitaka.

Horizontalne potpore EK-a

S partnerima su, kako je objasnio direktor tvrtke Marijan Kuprešak, ugovorili u naredna tri mjeseca prekrcaj oko 200 tisuća tona raznih roba, što uz prosječnu cijenu prekrcaja od 4 eura po toni znači propadanje vrijednih ugovora i gubitak oko 800 tisuća eura prihoda. Razinu moguće štete u takvom najgorem scenariju ilustrira podatak da je to nešto ispod razine prihoda koje je tvrtka ostvarila u prethodnim godinama, a lani su bili na 1,2 milijuna eura.

Ova godina se u Luci Vukovar očekivala kao godina oporavka od krize koju tvrtka prolazi ponajviše zbog rata u Ukrajini i s njime povezanim smanjenim prometom. Pri trenutačnoj dubini Dunava brodovi moraju voziti smanjenim kapacitetom, a osim što to podrazumijeva da je za istu količinu tereta potrebno više vožnji, prisutan je i rizik od nasukavanja ili trošak stajanja brodova, što ovaj oblik transporta roba trenutačno čini nekonkurentnim.

Do sada je upravo niža cijena davala prednost riječnom transportu ispred cestovnog ili željezničkog. Kuprešak kaže kako je kamionski prijevoz, za koji se zbog investicija u željezničkom, korisnici većim dijelom i odlučuju u ovakvim situacijama, skuplji i nekoliko puta od riječnoga.

Poslovni partneri, kaže Kuprešak, još uvijek imaju razumijevanja, no ako se nastavi suša, zbog dinamike svojih ugovora i isporuka bit će prisiljeni preusmjeriti teret na kamione i vlakove, što će se, jasno, prelijevati dalje i na njihove troškove i konačne cijene proizvoda. Po dostupnim informacijama, u Vukovaru ne pristaju ni kruzeri i otkazano je oko 60 ugovorenih putovanja, uglavnom iz Njemačke, za koje je vraćen uplaćeni novac. Kompanije su pretrpjele gubitak posla od po milijun eura po putovanju.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Eventualne gubitke tvrtke u pravilu mogu nadoknaditi jedino putem osiguravajućih društava, a čak i kada bi se proglasilo stanje elementarne nepogode dosadašnja praksa pokazuje da država takve štete ne pokriva izvan sektora poljoprivrede. No, Kuprešak kaže da se na razini brodara, luka i pristaništa zemalja, koje sve izravno pogađa kriza vodostaja Dunava, počinje razgovarati o mogućem pokretanju inicijative za traženje pomoći horizontalnim potporama prema Europskoj komisiji.

Bespovratnim subvencijama na toj razini pomoglo bi se, kaže, pokrivanje gubitaka kojima će svi biti pogođeni ove godine, no kako klimatske promjene sve snažnije pogađaju europsko područje i utječu na rijeke, jednako važno pitanje kojemu država i EU treba pristupiti je osiguranje plovnosti Dunava. A ona, kaže Kuprešak, sve više postaje ugrožena.

“Jedna tema je kako zatvoriti prirodne retencije, postavljanjem ustava, a drugo pitanje koje je potrebno otvoriti je čišćenje Dunava u njegovom punom toku”, ističe Kuprešak.

Od Njemačke do Rumunjske

U nekim su zemljama već proveli miniranje i bageriranje, kako bi se osiguralo prolaz na uskim grlima, no zbog ekstremne suše i rekordno niskih vodostaja, koji izgledno postaju sve izraženiji problem ovih područja, problematici će trebati pristupiti sustavnije te zahvatiti cjelokupni tok Dunava, od Njemačke do Rumunjske.

Miniranje i uklanjanje podvodnih kamenih gromada te produbljivanje korita trajno je rješenje i za Mohovski kanal, jer je ona najosjetljivija točka u hrvatskom dijelu Dunava. Za mnoge od hrvatskih kompanija funkcioniranje Dunava i Luke Vukovar važna je poslovna karika, a među korisnicima su brojni agro-kombinati, proizvođači umjetnih gnojiva, cementa i rasutog tereta za građevinarstvo.

Dosad je Dunav slovio kao plovan put svih 365 dana u godini, a problem se eventualno pojavljivao zbog leda u zimskim mjesecima, no sada rizik postaje ljetno doba i suša. Povijesnu sušu koja pogađa Dunav i riječni transport brodari, luke i pristaništa stoga vide i kao priliku da se upali alarm u Bruxellesu za pokretanje cjelokupnog, strateškog uređenja Dunava i trajnog osiguranja njegove plovnosti.