Hrvatski sport jedan je od najvećih brendova ove države i to je u protekla tri i pol desetljeća toliko puta dokazao da nema potrebe tu tezu dodatno argumentirati. Nažalost, uz to, ima i naličje kojemu smo svjedočili u posljednjih nekoliko mjeseci. Mediji su bili preplavljeni nizom skandala i afera, najprije u režiji bivšeg predsjednika Hrvatskog skijaškog saveza Vedrana Pavleka, a zatim još nekih čelnika pojedinih saveza.
Nacrt zakonskih izmjena
Na kraju, afere su “načele” i sam Hrvatski olimpijski odbor. Nakon gotovo dva i pol desetljeća na čelu HOO-a, ostavku je podnio Zlatko Mateša. Bio je to finalni čin sramotnog niza afera koje su bacile ogromnu sjenu na funkcioniranje krovne sportske organizacije. Jasno je da su se morale dogoditi promjene. Prošlotjedni izbor Josipa Varvodića za novog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora trebao bi biti jamstvo novog početka HOO-a, ali i hrvatskog sporta u cjelini. Novi predsjednik Varvodić poručuje da se sport treba vratiti sportašima, a što je uostalom i bila ideja vodilja njegove kandidature za predsjednika HOO-a.
“Velika je odgovornost na HOO-u da ponovno vrati sportaša i trenera u fokus te da se i mediji samo njima bave, a da Hrvatski olimpijski odbor postane samo institucija koja je podrška sportu. Da prestane na taj način bavljenje HOO-om, a posebno predsjednikom. Idemo vratiti fokus na sport. Moramo što više razgovarati sa sportašima i trenerima. Barem za početak, kako bi se vratilo povjerenje”, poručivao je Varvodić odmah nakon izbora za predsjednika HOO-a.
U posljednje dvije godine i u Poslovnom dnevniku često smo pisali o sportu. Zapravo, nikad se toliko o sportu nije pisalo na stranicama nekog poslovnog medija u Hrvatskoj. Hvale vrijedan nacrt zakonskih izmjena koje bi sportu trebale donijeti održivije financiranje najviše je “gurao” Vedran Šupuković, predsjednik Udruženja sportskih profesionalnih klubova i direktor Rukometnog kluba Zagreb. Nije ga bilo teško privoljeti da u seriji kolumni na stranicama PD Vikenda piše o sportu i, posebno, ekonomskim aspektima sporta, o čemu se u nas malo zna i još manje govori i piše.
Vrijeme je za akciju
Hrvatskom sportu, slažemo se, potreban je ozbiljan redizajn, i upravljački i sportski. S jedne strane, država mora uspostaviti snažnije mehanizme kontrole javnog novca koji ulaže u sport. Država danas ulaže višestruko više nego prije desetak godina, a povećana su i ulaganja lokalnih zajednica, primjerice, Grada Zagreba, kako kroz programe javnih potreba, tako i kroz ulaganja u vrhunski sport i infrastrukturu. No, veći novac sam po sebi nije dovoljan. Potrebni su ljudi koji znaju upravljati tim sustavom.
Tu u priču “upada” Vedran Šupuković, s kojim dijelim brojne stavove o sportu. Kad se vidimo često komentiramo “unazad” neke utakmice, pojave ili ljude s obveznim dodatkom “sjećaš se kad smo pričali o tome…”. Ne, nismo ona dvojica simpatičnih staraca iz Muppet Showa, već “samo” znamo registrirati činjenice na vrijeme, pokušavamo jedan drugome pomoći. Ako ništa drugo, porcija iskrenog razgovora nikad ne škodi. Pogotovo ako je tema sport.
Sad je trenutak za akciju. I Vedran će imati jedinstvenu priliku kreirati dio nacionalne sportske politike. Zato, između ostalog, i vjerujem da će stvari napokon krenuti u pravom smjeru.
“Usuđujem se reći da nikad nije bio tako velik interes sportske i ine javnosti za izbore u hrvatskom sportu kao za ove u kojima su se dva liječnika sučelila za mjesto predsjednika HOO-a. Dvomjesečna izborna kampanja nosila je sa sobom cijeli niz intriga, medijskih istupa, potpora sa raznih strana za oba kandidata, različitih interesa i na kraju izvanrednu izbornu skupštinu 29. srpnja koja je završila pobjedom dr. Josipa Varvodića koji je dobio 81 glas, dok je protukandidat dr. Dragan Primorac dobio 68 glasova. Nakon svega, dobili smo novog prvog čovjeka krovne institucije hrvatskog sporta, kao i novo vijeće HOO-a koje se mora uhvatiti u koštac s nagomilanim problemima u hrvatskom sportu kojemu je nužan temeljiti redizajn”, kaže nam Šupuković koji je izabran za novog člana Vijeća HOO-a.
Članovi Vijeća HOO-a
Ostali članovi Vijeća HOO-a u novom sazivu do 2028. godine su Nikola Rukavina (košarka), Mladen Drnasin (vaterpolo), Željko Banić (sambo), Stipe Pletikosa (nogomet), Barbara Đinović (Komisija sportaša HOO-a), Mladen Mikolčević (boks), Ante Filipović (karate), Robert Markt (automobilizam i karting), Snježana Jurinić (Športska zajednica Zadarske županije), Dragutin Kamenski (ragbi), Antonio Zujić (hokej na ledu), Damir Hrupec (hokej na travi), Lucian Vukelić (biatlon), Damir Knjaz (golf), Marko Badrić (Zajednica sportskih udruga i saveza Sisačko-moslavačke županije) i Marko Kallay (Sportski savez Grada Zagreba/mačevanje).
Odgovornost je velika jer je hrvatski sport najveći promotor hrvatske države koji je uvelike radio na prepoznatljivosti države u širim internacionalnim okvirima stvarajući sliku uspješnosti u različitim sferama društvenog života u kojima je sport ipak nositelj prepoznatljivosti na različitim meridijanima, jasan je Šupuković.
“Upravo iz tog razloga, hrvatski sport mora biti na mjestu koje mu pripada, naravno, pod uvjetom da bude lišen svih sumnji, upitnika, hipoteka i svega onoga što mu u ovom trenutku nosi veliku reputacijsku štetu i gura ga na društvene margine. U ovom trenutku sport u Hrvata je, nažalost, zaprljan aferama, intrigama, podmetanjima, partikularnim interesima te je nužnost odmah krenuti stopama rješavanja nagomilanih problema kako bi smanjili posljedice svega onoga što se događa u ovoj godini i stvorili preduvjete za čisti nastavak, a ne za čisti start – jer ne smijemo nikako anulirati sve ono što je bilo dobro u hrvatskom sportu, a bilo je i puno dobroga, neovisno o dežurnim skepticima”, dodaje Šupuković.
Šupuković je bio i sasvim konkretan i naveo četiri ključne zadaće kojima će se baviti novo vodstvo Olimpijskog odbora.
“Moramo detektirati i identificirati sve procese koji ne valjaju unutar krovne organizacije, kao i u djelovanju s ostalim dionicima. Također, moramo oformiti operativni tim za provođenje promjena u svim segmentima funkcioniranja i djelovanja HOO-a, kao i uspostaviti nove poslovne procese i kontrolne mehanizme na svim razinama upravljanja. Na kraju, ali ne i najmanje važno – moramo utvrditi jasne, čiste kriterije prihvatljivosti troškova uvažavajući zakonsku regulativu i potrebe sportaša”, jasan je Šupuković.
Osim te četiri ključne točke, iznimno je važno educirati kadar, i u poslovno-upravljačko-kontrolnom dijelu, kao i u sportskom dijelu u kojem već ovisno o svakom pojedinom sportu postoje edukacije i na nivou nacionalnih sportskih saveza, kao i na nivou krovnih europskih institucija za pojedine sportove.
“Vjerujem da bi postupak edukacije upravljačkih struktura nacionalnih i županijskih sportskih saveza i klubova uklonio cijeli niz propusta u sustavu sporta rješavajući pojedine deficite u znanju kod cijelog niza ljudi koji iznimno časno, odgovorno i pošteno obavljaju svoje poslove u sustavu sporta. Stoga smo kao Udruženje sportskih klubova HGK obavili operativni sastanak s načelnicom sektora tržišta rada iz Ministarstva rada i socijalne skrbi gdje smo predložili uvođenje dva nova zanimanja u nacionalni klasifikacijski okvir, i to: upravljač u sportskoj organizaciji i sportski administrator s krajnjom intencijom obvezne edukacije svih osoba ovlaštenih za zastupanje u savezima i klubovima i njihova licenciranja kao preduvjeta za obavljanje navedenih poslova”, poručuje Šupuković.
Profesionalni i amaterski sport
Sport je na globalnoj razini ozbiljna industrija, pa i kod nas koji smo relativno mala država u međunarodnim okvirima, ali velika po sportskim rezultatima, stoga je nužno uvažavati sve globalne sportske tijekove, da bismo mogli donositi kvalitetne mikro odluke koje će omogućiti vrhunske rezultate vrhunskih sportaša na međunarodnom nivou.
“Zato moramo napraviti jasnu distinkciju između profesionalnog i amaterskog, utvrditi koji su to sportovi koji nemaju komercijalni karakter i samim time nisu profesionalni, ali mogu proizvoditi vrhunske sportaše i globalne rezultate, uvesti i sportaša amatera prvog ranga natjecanja kao oblik u kojem se u zakonu može regulirati status takvog sportaša, dati klubovima posebnu pravno-sportsku osobnost te udariti nove temelje hrvatske sportske piramide”, zaključuje Šupuković.
Novi predsjednik HOO-a ima mandat dvije godine pa je za očekivati brze i konkretne promjene. U tom slučaju ćemo se, doista, moći sportom baviti zbog sporta – a mi u Poslovnom dnevniku, i sportom kao važnim gospodarskim pokretačem te modelima koji će mu donijeti trajnu financijsku održivost.
