Telefon na rubu bazena, naručeno piće i nekoliko minuta do polaska na izlet. U tom trenutku stiže poruka da je potrebno potvrditi rezervaciju, a među dostupnim mrežama pojavljuje se ona s imenom hotela i punim signalom.

NJEMAČKA

Nekim Hrvatima na kućnu adresu stižu kazne od 240 eura, evo o čemu se radi

Sve djeluje uobičajeno, ali upravo taj bezazleni trenutak može biti početak prijevare. U zračnoj luci, u hotelu ili kafiću putnik najčešće ne razmišlja tko zaista upravlja mrežom na koju se spaja. Uređaj prikaže nekoliko naziva, a izbor obično pada na onaj koji izgleda službeno, ima najjači signal ili ne zahtijeva lozinku.

Istraživanja pokazuju alarmantnu sliku: čak četvrtina putnika bila je žrtva hakiranja tijekom korištenja javnog Wi-Fija u inozemstvu, a mnogi toga nisu ni svjesni. Unatoč opasnostima, opuštenost na odmoru često nadjača oprez, prenosi Blic.

Problem je što ime mreže nije dokaz njezina identiteta. Jedan od najraširenijih napada na javnim mrežama naziva se “evil twin”, odnosno zli blizanac. Napadač podesi svoj uređaj tako da se ponaša kao bežični ruter, a mreži daje naziv gotovo identičan onom pravom.

Razlika može biti samo u jednom slovu, razmaku ili dodatku poput “Guest” ili “Free”. Ako se prava hotelska mreža, primjerice, zove “Hotel_Aurora”, lažna može nositi naziv “Hotel_Aurora_Guest”. Putnik vidi poznato ime i ne pomišlja da se iza njega možda ne nalazi hotel.

“Prosječan korisnik ne primjećuje ništa sumnjivo. Telefon mu ponudi listu mreža, on izabere onu koja mu djeluje najpoznatije ili ima najjači signal i poveže se. Možda čak dobije i stranicu na kojoj treba unijeti ime i e-mail”, objašnjavaju stručnjaci tvrtke PULSEC.

Takva stranica dodatno stvara dojam da je riječ o regularnoj hotelskoj ili aerodromskoj mreži. Korisnik dobije internet, nastavlja pregledavati sadržaj i ne vidi razlog za sumnju.

Jednom kada se telefon spoji na lažnu pristupnu točku, sav internetski promet prolazi kroz uređaj napadača. To ne znači da će svaki podatak automatski biti vidljiv, jer većina suvremenih web stranica koristi enkripciju.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?

Oznaka HTTPS i simbol lokota pokazuju da je veza između korisnika i stranice šifrirana, što potvrđuje i američka Savezna trgovinska komisija. Ipak, lažna mreža napadaču daje priliku da korisnika preusmjeri na krivotvorenu stranicu ili mu prikaže lažnu stranicu za prijavljivanje.

Umjesto prave stranice banke, servisa za hotelske rezervacije ili plaćanje, na zaslonu se može pojaviti gotovo identična kopija. Tu se prijevara seli s mreže na čovjeka, koristeći metode socijalnog inženjeringa.

Korisnik, vjerujući da komunicira s bankom ili poznatom tvrtkom, sam unosi svoje korisničko ime, lozinku ili podatke s kartice.

“U pozadini promet prolazi kroz napadačev uređaj, koji može vidjeti nezaštićen promet, ubacivati lažne stranice za prijavu ili preusmjeravati korisnika na phishing stranice”, navode stručnjaci PULSEC-a.

Ako osoba koristi istu lozinku na više mjesta, jedan ukradeni podatak može napadaču otvoriti vrata i do drugih računa.

Američka Agencija za kibernetičku sigurnost i infrastrukturnu sigurnost (CISA) također opisuje “zlog blizanca” kao scenarij u kojem napadač kopira karakteristike legitimne javne mreže kako bi naveo korisnike da se spoje na njegovu pristupnu točku, upozoravajući da naziv mreže sam po sebi ne jamči da je ona sigurna.

*uz korištenje AI-ja