Nakon desetljeća u kojem je europska energetska politika bila usmjerena na izgradnju vjetroelektrana, solarnih elektrana i drugih obnovljivih izvora energije, Europska unija ulazi u novu fazu zelene tranzicije. Glavni izazov više nije proizvesti dovoljno čiste električne energije, nego potaknuti građane, promet i industriju da umjesto plina, nafte i drugih fosilnih goriva koriste električnu energiju.

‘Strujić’ uštedi i do 78 posto

Europska komisija želi Europu pretvoriti u prvi svjetski “elektro-kontinent”. Prema novom Akcijskom planu za elektrifikaciju, Bruxelles planira povećati udio električne energije u konačnoj potrošnji energije s današnjih 23 posto na 46 posto do 2040., uz međucilj od 32 posto do 2030. Ostvarenje tog cilja, prema procjenama Komisije, moglo bi Europskoj uniji donijeti uštede od oko 260 milijardi eura godišnje na uvozu fosilnih goriva, dok bi ubrzana elektrifikacija mogla zamijeniti dvije trećine sadašnje potrošnje prirodnog plina i prepoloviti potrošnju nafte.

Riječ je o jednom od najambicioznijih energetskih projekata EU-a od predstavljanja Europskog zelenog plana. Bruxelles elektrifikaciju više ne promatra samo kao instrument klimatske politike nego i kao odgovor na rastuću geopolitičku neizvjesnost, visoke cijene energije i sve izraženiji problem konkurentnosti europske industrije. EU računa da bi veće korištenje električne energije proizvedene iz domaćih čistih izvora pomoglo ostvariti klimatski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na razine iz 1990., ali i ojačalo energetsku sigurnost Unije.

Problem je što Europa već proizvodi sve više čiste električne energije, ali je još uvijek ne koristi dovoljno u sektorima koji najviše ovise o fosilnim gorivima. Komisija procjenjuje da oko 70 posto električne energije proizvedene u EU već dolazi iz domaćih čistih izvora, uz značajan napredak u energetskoj učinkovitosti. Međutim, stopa elektrifikacije – odnosno udio električne energije u konačnoj potrošnji energije – već deset godina stagnira na oko 23 posto, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Europska unija je samo tijekom 2024. na uvoz fosilnih goriva potrošila oko 380 milijardi eura, što pokazuje razmjere njezine energetske ovisnosti. Nakon ruskog smanjenja isporuka plina poslije invazije na Ukrajinu, energetska sigurnost postala je jedno od ključnih gospodarskih pitanja Unije, dok su sukobi na Bliskom istoku dodatno destabilizirali globalna energetska tržišta.

Elektrifikacija bi trebala donijeti koristi i građanima. Prema izračunima Bruxellesa, vožnja električnog automobila može smanjiti troškove korištenja i do 78 posto u odnosu na usporedivo vozilo s motorom na fosilna goriva, dok bi prelazak s plinskog kotla na dizalicu topline prosječnom europskom kućanstvu mogao smanjiti troškove grijanja i do 60 posto. No, upravo ovdje počinje najveći izazov europske strategije.

Iako se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora posljednjih godina snažno povećala, električna energija i dalje sudjeluje sa samo 23 posto u ukupnoj finalnoj potrošnji energije. Komisija otvoreno priznaje da električna energija u mnogim državama članicama još uvijek stoji približno tri puta više od plina, priključenje na elektroenergetsku mrežu traje godinama, a poduzeća i kućanstva često nemaju dovoljno snažan financijski poticaj za prelazak na električna rješenja.

vrhunska prilika

Tražite zemljište za posao ili investiciju? Ovaj grad upravo ga je stavio na prodaju

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

Zbog toga Akcijski plan predviđa niz mjera kojima bi se elektrifikacija trebala učiniti gospodarski privlačnijom. Državama članicama omogućit će se smanjenje mrežnih naknada za pojedine skupine potrošača i poreznog opterećenja za energetski intenzivnu industriju, ubrzat će se uvođenje pametnih brojila, povećati dostupnost financiranja za dizalice topline, električna vozila i baterijske sustave, a poseban paket mjera trebao bi ubrzati razvoj europskih elektroenergetskih mreža. Više sredstava usmjerit će se i u razvoj novih vještina i otvaranje radnih mjesta u sektorima povezanim s elektrifikacijom.

“Iskorištavanje punog potencijala elektrifikacije dodatno bi ojačalo europsku industriju čistih tehnologija i povezane lance vrijednosti, uključujući proizvodnju vjetroturbina, električnih vozila na baterije i dizalica topline te značajno povećalo broj visokokvalificiranih radnih mjesta”, ističe Komisija.

Slični izazovi očekuju i Hrvatsku. Razvoj elektroenergetske infrastrukture bit će jedan od ključnih preduvjeta uspješne elektrifikacije, osobito zbog očekivanog rasta proizvodnje iz obnovljivih izvora i veće potrošnje električne energije. Hrvatska će u idućih deset godina samo u prijenosnu i distribucijsku mrežu trebati oko 3,6 milijardi eura ulaganja.

Alternativa fosilnim gorivima

HOPS u Desetogodišnjem planu razvoja prijenosne mreže za razdoblje 2026.-2035. predviđa oko 1,7 milijardi eura ulaganja u jačanje prijenosnog sustava, dok HEP ODS u istom razdoblju planira dodatnih 1,93 milijarde eura ulaganja u distribucijsku infrastrukturu. Ta ulaganja trebala bi omogućiti priključenje novih obnovljivih izvora energije, povećati kapacitet mreže i pripremiti sustav za veću elektrifikaciju prometa, industrije i kućanstava.

Hrvatski primjer pokazuje da elektrifikacija nije samo pitanje novih tehnologija nego prije svega pitanje infrastrukture i ulaganja. Europa je tako ušla u najzahtjevniju fazu energetske tranzicije. Nakon što je posljednjih godina ubrzala izgradnju obnovljivih izvora energije, sada mora riješiti teži zadatak – osigurati da električna energija postane konkurentna alternativa fosilnim gorivima za građane i industriju. Bez nižih cijena električne energije, bržeg razvoja mreže i dovoljnog poticaja za ulaganja, elektrifikacija bi mogla usporiti europsku zelenu tranziciju umjesto da postane njezin glavni pokretač.