Airbnb mijenja model naplate provizije za domaćine, umjesto dosadašnja tri posto, iznajmljivači će plaćati 15,5 posto naknade. Iznajmljivači nisu sretni zbog ove promjene, jer kako kažu, njome Airbnb gubi svoju prednost ispred konkurencije.

“Dvije najveće platforme su Booking.com i Airbnb. Od toga Airbnb je posebno popularan u većim gradovima i među mladim urbanim gostima. Reakcije iznajmljivača na ovu promjenu su negativne jer je najveća prednost Airbnba do sada bila da 15 posto provizije plaća gost, a tri posto domaćin”, izjavio je Vedran Tomić, predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) i dodao: “Najveća je razlika što smo mi, po nama neopravdano, dužni plaćati PDV na tu proviziju. Do sada je domaćin plaćao PDV na tri posto, a sada će na taj cjelokupni iznos od 15,5 posto.”

Veliki pad broja oglasa

Krajnji rok za nove obaveze je 13. listopada. Kako stoji na službenim stranicama Airbnba, brojni domaćini isticali su kako im dosadašnji model naplate otežava određivanje cijena smještaja. Prema dosadašnjem sustavu, gostima se uz cijenu koju odredi domaćin prikazivala i dodatna naknada za uslugu, dok se domaćinima od njihove cijene odbijala zasebna provizija. Primjerice, za smještaj čiju je cijenu domaćin postavio na 100 eura, gostu bi se nakon dodavanja naknade za uslugu prikazivala ukupna cijena od oko 115 eura, dok bi domaćinu nakon odbitka njegove provizije ostalo oko 97 eura. Kompanija navodi da je stopa određena na temelju prosječne Airbnbjeve naknade za uslugu na globalnoj razini.

Upitali smo Airbnb o konkretnim brojkama oglašenog smještaja u Hrvatskoj, no do objave teksta nisu nam poslali odgovor. Prema podacima analitičke platforme AirDNA, na tržištu kratkoročnog najma u Hrvatskoj u najvećim urbanim središtima vidljivo je smanjenje broja aktivnih oglasa. Split je u lipnju 2025. imao oko 10.300 aktivnih oglasa, dok je prema najnovijim podacima AirDNA za lipanj 2026. taj broj pao na 8906 oglasa, što je pad od 13,5 posto na godišnjoj razini. Tržište kratkoročnog najma u Zagrebu bilježi pad broja oglasa od 25 posto, što analitičari povezuju s prelaskom u dugoročni najam. Tržište ulazi u fazu u kojoj opstaju profesionalniji iznajmljivači, dok se povlače manje profitabilne jedinice.

“Ne vjerujem da će biti značajnih utjecaja na potražnju, samo će se uvjeti izjednačiti s Bookingom. Vjerojatno će to utjecati na sam Airbnb tako što će možda pasti broj oglašenih apartmana, budući da sada više nema nikakvu prednost nad Bookingom, a Airbnb već ima manju vidljivost i manji broj korisnika. Prije su ljudi zbog boljeg poreznog tretmana više voljeli da im gosti dolaze preko Airbnba, a sada više nema razlike”, kazao je Tomić.

Višestruka prisutnost

Prema Tomićevoj procjeni, kada je riječ o popularnosti digitalnih platformi za oglašavanje iznajmljivača, Booking drži oko 70 posto tržišta, Airbnb oko 20 posto, a oko 10 posto otpada na ostale platforme. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, napominje da iako podizanje cijena i provizija nikako nije dobro za sektor, ipak smještaj nije najizazovnija stavka domaćeg turizma.

“U segmentu smještaja smo puno konkurentniji nego u segmentu hrane i pića. Ono gdje pomalo prelazimo granice su prvenstveno udio usluge koji se odnosi na pripremanje i posluživanje hrane i pića, te usluge prijevoza poput taksija”, rekao je Krešić. Čelnik Instituta za turizam napominje kako bi cilj trebao biti educirati što veći broj malih iznajmljivača o tome kako je najbolje biti prisutan na što više platformi, a ne posve ovisiti samo o jednoj.

“Globalne platforme omogućile su malom, privatnom iznajmljivaču da praktički po ravnopravnim uvjetima bude predstavljen u cijelom svijetu. Međutim, iz godine u godinu privatni iznajmljivači sve više postaju ovisni o najvećim platformama, dok drugi kanali gube na važnosti. Ipak, treba naglasiti da je osnova biznisa, pogotovo posredničkog poslovanja u turizmu, da ne smijete nikada ovisiti o jednom jedinom agentu. Booking ili Airbnb su u principu agencija, nebitno što su virtualni. Uvijek je bolje raditi s dvije-tri agencije, tako uvijek imate moguću barem nekakvu pregovaračku poziciju”, kazao je Krešić.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe