Njemačka želi znatno ojačati svoju vojsku i za obranu izdvaja sve veće iznose. No ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku otvorili su pitanje jesu li skupi tenkovi, borbeni zrakoplovi i drugi klasični sustavi i dalje najbolji odgovor na bojišta na kojima sve važniju ulogu imaju jeftini i brzo prilagodljivi dronovi, piše Deutsche Welle.

slaba potražnja

Njihove baterije koristili smo svi: Nakon gubitka posla s Appleom završili su u stečaju

Kritičari upozoravaju da bi napori njemačke vlade da modernizira i proširi Bundeswehr mogli zapeti na sporim i složenim postupcima nabave.

Rat u Ukrajini pokazao je da dronovi vrijedni tek nekoliko desetaka tisuća eura mogu biti učinkoviti protiv vojne opreme u čiji su razvoj i proizvodnju uloženi milijuni. Istodobno je ukrajinska protuzračna obrana pokazala da se može nositi s ruskim napadima unatoč malom broju borbenih zrakoplova i bombardera.

Najnovija inačica Leoparda 2A8, kada se uračunaju oprema, logistika, pričuvni dijelovi, obuka i održavanje, u pojedinim ugovorima doseže vrijednost od gotovo 30 milijuna eura po tenku.

Njemačka je posljednjih godina znatno povećala obrambene izdatke. Uz poseban fond od 100 milijardi eura, osnovan nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., raste i redovni vojni proračun.

Sa 62,4 milijarde eura u 2025. trebao bi porasti na 82,7 milijardi eura u 2026., a do 2029. dosegnuti 152 milijarde eura.

Kritičari se, međutim, pitaju troše li se ti iznosi na najbolji način, osobito nakon što je u lipnju otkazan francusko-njemački projekt budućeg borbenog zrakoplova FCAS, čija je vrijednost bila procijenjena na više od 100 milijardi eura.

Nico Lange, bivši zaposlenik njemačkog Ministarstva obrane, smatra da se više novca i dalje ulijeva u isti neučinkovit sustav.

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

„To je isti disfunkcionalni sustav kao i prije. Samo u njega ulijevaju znatno više novca“, rekao je za portal Web.de.

Prema njegovim riječima, bez promjene strukture vojnog planiranja i nabave ni veći proračun neće automatski donijeti bolju vojsku.

Ukrajina više ne traži samo tenkove

Andreas Schwarz, zastupnik Socijaldemokratske stranke u Odboru za obranu Bundestaga, istaknuo je da rat u Ukrajini potpuno mijenja način vođenja rata.

Tijekom nedavnog posjeta Ukrajini primijetio je da rasprave koje su na početku rata dominirale njemačkom politikom, poput slanja projektila Taurus ili tenkova Leopard, više nisu u središtu pozornosti.

„Nitko me nije pitao za Taurus ni za Leopard. Ono što im je potrebno jest pomoć u području dronova, streljiva, modernizacije IT sektora, satelita i komunikacija“, rekao je Schwarz za DW.

To, međutim, ne znači da su tenkovi, topništvo i drugi klasični sustavi postali nepotrebni.

Max Becker iz Njemačkog društva za vanjsku politiku ističe da je rat u Ukrajini pokazao kako su tenkovi i topnički sustavi i dalje važni za zauzimanje i držanje teritorija te napade velikog dometa.

Prema njegovim riječima, pravi je izazov pronaći odgovarajuću kombinaciju tradicionalnih sustava i nove tehnologije.

„S jedne strane, i dalje morate ulagati u vrlo skupe sustave poput borbenih tenkova, kod kojih od narudžbe do isporuke prođe mnogo vremena. Istodobno morate ulagati u dronove i dronove samoubojice“, objasnio je Becker.

Ukrajina je svoju strategiju temeljenu na dronovima djelomično razvila iz nužde, zbog nedostatka konvencionalnog topništva i tenkova. Njemačka i NATO pripremaju se za drukčije scenarije i raspolažu znatno širom vojnom opremom.

Schwarz također smatra da su Bundeswehru i dalje potrebni tenkovi i drugo teško naoružanje, ali otvara pitanje njihove količine.

„Ne želim reći da nam tenkovi više nisu potrebni. Uvijek će nam trebati. Ali pitanje je trebaju li nam i dalje u tolikom broju i mogu li se nadopuniti manjim, fleksibilnijim postrojbama“, rekao je.

Dronovima se upravlja i preko mobitela

Dronovi postaju sve sofisticiraniji, ali istodobno i lakši te jeftiniji za uporabu. Dok su prije zahtijevali skupe specijalizirane sustave, nekim se vojnim dronovima danas može upravljati putem aplikacija na pametnim telefonima.

Schwarz smatra da su njemačka vlada i obrambena industrija shvatile novu stvarnost, ali da konkretne promjene i dalje dolaze presporo.

Glavni je problem birokracija. Vojne nabave tradicionalno su složene i dugotrajne, a njemačkom obrambenom industrijom dominiraju velike kompanije naviknute na razvoj i proizvodnju tenkova, podmornica i drugih skupih sustava.

„Imamo industriju koja se desetljećima oslanjala na određene, provjerene tehnologije i vojsku koja se pripremala za scenarije koji danas više nisu osobito vjerojatni“, rekao je Schwarz.

Promjena zato zahtijeva spremnost vojske, politike i industrije da preispitaju dosadašnji način planiranja i proizvodnje oružja.

Zakon s 43 slova trebao bi ubrzati nabavu

Njemačka vlada početkom godine uvela je novi Zakon o ubrzanju vojnih nabava, čiji njemački naziv Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz ima 43 slova.

Cilj je omogućiti bržu i jednostavniju kupnju vojne opreme. Podignuti su financijski pragovi do kojih se nabave mogu provoditi bez složenih odobrenja s najviše razine, a smanjena je i administracija za poslove koje država sklapa izravno s drugim vladama.

Becker smatra da su to korisni potezi jer mijenjaju logiku nabave u razdoblju u kojem dronovi i drugi sustavi mogu zastarjeti u samo nekoliko tjedana ili mjeseci.

Nema smisla godinama naručivati i skladištiti velik broj istih sustava ako će već pri isporuci biti tehnološki zastarjeli.

Zato bi ugovori s proizvođačima trebali sadržavati klauzule koje ih obvezuju na stalno ažuriranje i tehnološko prilagođavanje sustava.

Ne treba milijun dronova u skladištu

Njemačka bi se, prema Beckeru, trebala usredotočiti na razvoj proizvodne infrastrukture koja može brzo reagirati na nove potrebe.

„Ne mogu kupiti milijun dronova. Potrebne su mi zalihe za obuku i vježbe, ali i industrijski kapaciteti koji omogućuju pokretanje masovne proizvodnje u roku od četiri do šest tjedana“, rekao je.

Takav pristup razlikuje se od tradicionalnog modela u kojem država unaprijed naručuje velike količine oružja koje zatim godinama čuva u skladištima.

Cilj bi trebao biti osigurati proizvodne linije, dobavljače i stručnjake koji se mogu brzo prilagoditi novim modelima i tehnologijama.

Bez ljudi ni moderna vojska ne funkcionira

Bundeswehr istodobno provodi kampanju novačenja koja među mladima zasad ne nailazi na velik odaziv.

Unatoč sve većoj automatizaciji ratovanja, Schwarz smatra da su vojsci i dalje potrebni novi kadrovi.

Potrebni su piloti dronova, tehničari, stručnjaci za informatičke sustave i komunikacije te ljudi koji razumiju kako se nova tehnologija koristi na bojištu.

Novi ročnici i pričuvnici potrebni su i za zaštitu njemačkog teritorija u najtežim kriznim scenarijima.

Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku tako nisu pokazali da su tenkovi i borbeni zrakoplovi postali nepotrebni, nego da više ne mogu djelovati bez dronova, brzih komunikacija, satelita i fleksibilne industrije.

Njemačka sada mora odlučiti kako rasporediti golemi vojni proračun između skupih tradicionalnih sustava i tehnologija koje se mijenjaju brže nego što ih država uspijeva nabaviti.