Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra mogućnost vojne akcije u Maliju protiv grupe povezane s Al Kaidom, Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), potvrdili su sadašnji i bivši američki dužnosnici upoznati s razgovorima. Ukoliko Trump odobri napade, Mali bi postao osma zemlja u kojoj je naredio vojne udare od početka svog drugog mandata u siječnju 2025. godine. Time bi se pridružio popisu država koje su već bile na meti američkih snaga, a na kojem se nalaze Irak, Nigerija, Somalija, Sirija, Jemen, Iran i Venezuela. Odluka dolazi u trenutku kada je JNIM posljednjih godina značajno ojačao i počeo širiti svoje napade izvan Malija prema obalnim državama zapadne Afrike, što izaziva sve veću zabrinutost Washingtona zbog potencijalne destabilizacije cijele regije i ugrožavanja američkih interesa.

BUDITE NA OPREZU

Nova prijevara hara Hrvatskom: Ukucao PIN pa ostao bez 4.000 eura, policija upozorava građane

Unutar same administracije ne postoji suglasnost o tome treba li pokrenuti napad. Među najglasnijim zagovornicima vojne opcije je Sebastian Gorka, viši direktor za borbu protiv terorizma u Vijeću za nacionalnu sigurnost, dok Pentagon zasad odbija komentirati ove navode. Prema pisanju Washington Posta, dio dužnosnika smatra da bi se regionalne afričke države trebale same boriti protiv JNIM-a, dok drugi zagovaraju izravnu američku intervenciju. Jedan je dužnosnik izjavio kako SAD potiče vlade u sjevernoj i zapadnoj Africi da kupuju američku vojnu opremu kako bi se lakše borile protiv terorista, nazivajući situaciju u Sahelu “multinacionalnim problemom”. Neslaganje odražava širu dilemu američke vanjske politike o razini angažmana u složenim sukobima diljem svijeta.

JNIM, koji je nastao 2017. godine kao koalicija nekoliko džihadističkih organizacija, smatra se najbolje naoružanom militantnom organizacijom u regiji i jednom od najmoćnijih takvih grupa na svijetu. Washington strahuje da bi grupa mogla iskoristiti slabljenje državnih institucija i proširiti utjecaj prema obalnim državama zapadne Afrike, što bi moglo izravno ugroziti američke interese. Sama država Mali, s gotovo 25 milijuna stanovnika, godinama je pogođena nasiljem islamističkih grupa, ali i represijom vojne hunte koja je na vlasti te djelovanjem ruskih plaćenika koje je angažirala. Sigurnosna situacija toliko se pogoršala da je američko veleposlanstvo u Bamaku još u listopadu 2025. godine izdalo sigurnosno upozorenje pozivajući američke građane da napuste zemlju.

Moguće američko vojno angažiranje nosi i dodatni rizik zbog prisutnosti ruskih snaga u regiji, koje djeluju kao partneri vladajuće vojne hunte. To bi moglo zahtijevati uspostavljanje posebnih dogovora između Washingtona i Moskve kako bi se izbjegli međusobni incidenti, slično mehanizmima koji su ranije postojali u Siriji. Međutim, Bijela kuća, kako navodi Washington Post, smatra da je ruska prisutnost doživjela neuspjeh i da se Moskva pokazala kao “neučinkovit sigurnosni partner”. Upravo taj neuspjeh vide kao argument za razmatranje aktivnije američke uloge u regiji, ne samo u borbi protiv terorizma, već i u suzbijanju rastućeg utjecaja Rusije i Kine na afričkom kontinentu.

Stručnjaci upozoravaju na posljedice

Pojedini stručnjaci upozoravaju da bi novi američki napadi mogli dodatno zakomplicirati situaciju i proizvesti suprotan učinak. Wassim Nasr, stručnjak za regiju Sahela, smatra da bi Sjedinjene Američke Države bile korisnije kada bi pokušale doprinijeti političkom rješavanju sukoba. Prema njegovom mišljenju, SAD bi trebao izvršiti pritisak na vojnu huntu u Maliju da započne razgovore s JNIM-om i drugim protivnicima koje je vlast marginalizirala. “Izbor vojnog rješenja još jednom neće riješiti problem”, rekao je Nasr, podsjetivši da su Francuzi deset godina pokušavali stabilizirati Sahel, a Rusi pet godina, no sigurnosna situacija u međuvremenu se samo pogoršala.

Slično razmišlja i Corinne Dufka, stručnjakinja za Sahel, koja upozorava da bi američki napadi mogli navesti JNIM da počne napadati SAD ili američke državljane u regiji, što do sada nije činio. Takav potez mogao bi izazvati kontraefekt i dodatno pogoršati situaciju. Postoji i bojazan da bi slabljenje JNIM-a moglo nehotice ojačati njegovog glavnog rivala, Islamsku državu u Sahelu, čime bi se jedan sigurnosni problem samo zamijenio drugim. Umjesto jednostranih vojnih akcija, analitičari sugeriraju da bi transakcijski pristup Trumpove administracije, s manjim naglaskom na demokraciji i ljudskim pravima, mogao otvoriti vrata za dijalog s huntom, ali istovremeno nosi rizik jačanja autoritarnih režima u regiji.