Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić u emisiji Novi dan N1 televizije komentirao je inflaciju, strukturu hrvatskog gospodarstva i položaj starijih građana, ustvrdivši da je Hrvatska tijekom proteklih desetljeća izgubila industriju, radnu snagu i prostor za ozbiljnu reindustrijalizaciju.

KREĆE ZAPOŠLJAVANJE

Država idući tjedan raspisuje novi natječaj: Potrebno 2.000 ljudi, neće se štedjeti na plaćama

Osvrnuo se i na izjavu ministra gospodarstva Ante Šušnjara, koji je na kritike oporbe odgovorio tvrdnjom da ona zemlju pokušava vratiti u socijalizam.

„Dobar dio toga već je daleka prošlost. Postojeća struktura hrvatskog gospodarstva formirana je odmah nakon rata, tako da je većina onoga što je činilo hrvatsko izvozno gospodarstvo nestala. Ostala su brodogradilišta i pokoji izuzetak”, rekao je Fižulić.

Kao glavni oslonac današnjeg gospodarstva izdvojio je turizam i uz njega povezane uslužne djelatnosti, kao i građevinarstvo, koje posljednjih godina snažno raste ponajprije zahvaljujući obnovi nakon potresa.

Za poljoprivredu je rekao da čini oko 0,5 posto BDP-a te da je u gospodarskom smislu postala gotovo nevažna. Pritom je naglasio da nije riječ samo o ovisnosti o uvozu hrane, nego i o pitanju može li poljoprivreda uopće biti pokretač gospodarskog razvoja.

Fižulić smatra da Hrvatska nije izgubila samo velik dio industrijske baze nego i radnu snagu potrebnu za novi industrijski razvoj.

„Nemamo što ponuditi za reindustrijalizaciju jer nemamo radnu snagu ni atraktivnu poreznu politiku kojom bismo mogli privući strane ulagače. Danas je već prekasno jer svjedočimo razvoju umjetne inteligencije i automatizacije. Postali smo zemlja iz koje se stanovništvo iseljava, a useljava se niskokvalificirana radna snaga”, rekao je.

Stariji kao žrtve gospodarske politike

Kao jednu od ključnih posljedica hrvatske gospodarske politike izdvojio je položaj građana starijih od 65 godina.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Prema podacima koje je iznio, 39 posto starijih od 65 godina u Hrvatskoj nalazi se u riziku od siromaštva ili već živi u siromaštvu. Lošiju stopu u Europskoj uniji, prema njegovim riječima, ima samo Litva, s udjelom od 42 posto.

„Govorimo o približno 350.000 stanovnika koji žive u siromaštvu ili na njegovu rubu. Taj je udio 2014. iznosio 23 posto, a 2013. godine 17 posto. U 11 godina skočio je s 23 na 39 posto. Takav rast nije imala nijedna druga europska zemlja”, ustvrdio je Fižulić.

Smatra da je generacija rođena tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća svjesno oštećena u korist napretka ostatka stanovništva.

„Nismo im dali mirovine koje su zaradili, nego smo ih tretirali kao proračunsku stavku koja nas košta. Za to nije odgovoran samo HDZ, nego i oporba koja tu temu ne otvara. Nažalost, ta generacija nema nikoga tko je predstavlja”, rekao je.

Dodao je da čak dvije trećine samačkih kućanstava osoba starijih od 65 godina živi u siromaštvu.

„Ti ljudi svoj standard mogu spašavati jedino rentijerstvom ili pomoći potomaka. Hrvatska je Ustavom definirana kao socijalna država, a žrtvovala je oko 800.000 stanovnika. To je posljedica rastrošne države i zanemarivanja ozbiljnog problema – čekanja da stariji od 65 godina umru kako više ne bi bili trošak”, rekao je Fižulić.

Zašto problem ne postaje politička tema?

Na pitanje zašto se takav problem politički ne artikulira, Fižulić je odgovorio da se biračima lakše prodaju druge teme.

„Postoji nešto što se dobro prodaje, a to je nacionalizam. Kada sve drugo ponestane, možete staviti kvadratiće i kopati po kontejnerima”, rekao je.

Smatra i da je dio generacije koja izlazi s tržišta rada progresivniji od mladih koji tek na njega ulaze, što pripisuje slabostima obrazovnog sustava. Politika, dodao je, ne osjeća dovoljan pritisak građana, pa taj problem može ignorirati.

Oporbi zamjera što nije izradila ozbiljnu analizu i pokazala političku hrabrost za promjenu prioriteta.

„Ne mogu za sve kriviti jednog Andreja Plenkovića. On je političar i vodi politiku. Kada bi ga netko svakodnevno pritiskao tim pitanjima, promijenio bi smjer”, ocijenio je.

Plenkovićeva politička ostavština

Govoreći o parlamentarnim izborima 2028. i mogućnosti da premijer Andrej Plenković zatraži još jedan mandat, Fižulić je rekao da se premijer mora zapitati koje još ciljeve želi ostvariti.

„Pobijedio je sve koje je trebao pobijediti, i to više puta. Dio građana ga podržava, dio ga ne može smisliti, ali to je normalno. Ostao je zabilježen u povijesti. Pitanje je što dalje. Državnici idu protiv onoga što se očekuje, a političari u smjeru očekivanja”, rekao je.

Kao glavne negativne elemente Plenkovićeve ostavštine izdvojio je siromaštvo starijih građana, rast nejednakosti i odnos prema povijesnim temama.

„Imate relativnu političku stabilnost jer u Hrvatskoj nema velikih nereda, ali imate i praktičnu legalizaciju ustaštva, čime je velik dio građana nezadovoljan. To je postalo tolerirana pojava. Odnos prema povijesti postao je problematičan i to će ostati jedna od ključnih negativnih crta Plenkovićeva vremena”, zaključio je Fižulić.