Dodjela ugovora o stipendiranju za učenike koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja u Slavonskom Brodu bila je mnogo više od protokolarne svečanosti.

Bila je to prilika da se još jednom naglasi koliko hrvatskom gospodarstvu nedostaje kvalificiranih obrtnika i zašto država ponovno ulaže u zanimanja koja su desetljećima bila nepravedno zapostavljena.

Pozivi za naukovanje

Ove godine Ministarstvo gospodarstva dodjeljuje 415 stipendija diljem Hrvatske. Stipendija iznosi 2400 eura po učeniku za školsku godinu 2025./2026., a bit će isplaćena u jednom obroku.

“Kad se spomene gospodarstvo, mnogi prvo pomisle na tvornice, strojeve ili proizvodne pogone. Ja najprije pomislim na ljude. Bez ljudi koji znaju svoj posao nema ni tvornica, ni obrta, ni investicija, ni razvoja. Zato stipendije nisu samo financijska pomoć, nego ulaganje u znanje i vještine bez kojih nema snažnog gospodarstva”, poručio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Naglasio je kako Vlada kroz različite programe sustavno ulaže u razvoj strukovnog obrazovanja i obrtništva te da su upravo mladi ljudi najveći potencijal hrvatskog gospodarstva. Dodao je kako nije slučajno što je ovu poruku poslao upravo iz Slavonskog Broda, grada i regije u kojoj posluju brojne izvozne proizvodne tvrtke kojima su potrebni kvalitetni i stručni radnici. Prema njegovim riječima, cilj nije samo obrazovati nove obrtnike nego im omogućiti da ostanu živjeti i raditi u Hrvatskoj, bilo kao zaposlenici uspješnih tvrtki ili kao budući poduzetnici koji će otvoriti vlastite obrte.

“Želimo da mladi ovdje pronađu svoju priliku, a da potreba za uvozom radne snage bude što manja. Hrvatski radnici pokazali su svoju vrijednost diljem Europe, a danas želimo stvarati uvjete da svoje znanje i iskustvo grade upravo u Hrvatskoj”, istaknuo je Šušnjar. Dodao je kako je ove godine za programe poticanja obrtništva, naukovanja, tradicionalnih i umjetničkih obrta te cjeloživotnog obrazovanja osigurano 8,5 milijuna eura, dok se do kraja godine planiraju novi pozivi za naukovanje vrijedni dodatnih deset milijuna eura.

Da stipendija predstavlja više od jednokratne novčane potpore potvrđuju i sami učenici. Karlo Katalinić iz Garčina završio je drugi razred smjera zavarivač u Industrijsko-obrtničkoj školi u Slavonskom Brodu. Nakon trećeg razreda planira nastaviti školovanje, a dugoročni cilj mu je otvoriti vlastiti obrt.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste

“Stipendija mi puno znači jer će mi olakšati školovanje i omogućiti da se više posvetim onome što želim raditi u budućnosti”, rekao je Karlo.

Višegodišnji prekid

Slične planove ima i Klara Popović iz Donjeg Lipovca, koja je završila treći razred za automehatroničara u Industrijskoj školi u Novoj Gradiški. Ističe kako je odmalena željela raditi upravo taj posao, unatoč predrasudama.

“Ako imaju dovoljno znanja, volje i truda, djevojke mogu biti jednako dobre, pa i bolje majstorice od dečki. Nakon srednje škole jednog dana otvoriti vlastitu radionicu”, poručila je.

Program stipendiranja učenika koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja vraćen je nakon višegodišnjeg prekida zato što tržište rada sve snažnije osjeća posljedice nedostatka domaće kvalificirane radne snage. Potražnja za zavarivačima, automehatroničarima, elektroinstalaterima, vodoinstalaterima, stolarima, kuharima i brojnim drugim majstorskim zanimanjima iz godine u godinu raste, dok interes mladih za ta zanimanja još uvijek ne prati potrebe gospodarstva.