Hrvatska poštanska banka ovog bi petka trebala održati glavnu skupštinu na kojoj će dioničari odlučivati, uz ostalo, i o isplati dijela prošlogodišnje dobiti. U inicijalnom pozivu objavljenom sredinom lipnja to nije bilo predviđeno, barem ne za predstojeću skupštinu. Prijedlog Uprave uz suglasnost Nadzornog odbora bio je da se 59,13 milijuna eura dobiti banke iskazane za 2025. rasporedi u zadržanu dobit.

Pritom je plan bio da se iznos od 17,75 milijuna ne uključuje u izračun redovnog osnovnog kapitala, već da bude raspoloživ za isplatu dividende ako/kada Vlada posebnom odlukom odredi da većinski državne pravne osobe ili one od posebnog interesa RH u državni proračun uplate dio dobiti.

Lani je to Vlada učinila tek u studenome, ali ove godine općenito je više fokusirana na kontrolu proračunskog salda i zadržavanje deficita opće države u okvirima maastrichtskih kriterija (3% BDP-a), pa se malo požuruje i proračunska “berba” dividendi.

Rok do 4. kolovoza

U protekle tri godine, primjerice, u državni se proračun s osnove uplata dividendi odnosno udjela u dobiti slijevalo između 150 i 250 milijuna eura. Na sjednici prije nepuna dva tjedna Vlada je donijela odluku, tj. naputak, da spomenuta poduzeća (uz nekoliko iznimaka) u dividendu usmjere 60 posto lanjske dobiti, pa je tako iz Ministarstva financija banci upućen protuprijedlog kojim se za skupštinu HPB-a predlaže da se u dividende skrene 35,5 milijuna eura ili 17,54 eura bruto po dionici.

Pritom bi se polovica iznosa trebala bi se isplatiti do 4. kolovoza, a preostali dio početkom iduće godine, do 28. siječnja. S obzirom na to da RH ima 53,6 posto vlasništva u HPB-u, državni proračun ukupno od nje računa na 19 milijuna eura dividende.

“Smatra se da je isplata dividende opravdana uzimajući u obzir financijsku poziciju Banke kojа prema posljednjim objavljenim financijskim izvješćima ima zadovoljavajuće pokazatelje kapitaliziranosti, solventnosti i likvidnosti. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala iznosi 19,3 posto, tzv. MREL stopa je na 32,4 posto, a LCR koeficijent 206,8 posto”, navodi se u obrazloženju.

U HPB-u su pak uz prvotni prijedlog bili naveli kako će “sukladno strateškim smjernicama Banka i dalje raspoređivati dio ostvarene neto dobiti razdoblja u zadržanu dobit”, kao i da je s obzirom na propisanu visinu obvezujućeg MREL zahtjeva usmjerena na dodatno jačanje regulatornog kapitala. Sve u svemu, inicijalno se računalo s pričuvom za dividendu u iznosu 30 posto lani ostvarene neto dobiti. Ona je u 2025. bila za 15-ak milijuna eura manja nego godinu prije (2024. je dobit banke iznosila gotovo 74 milijuna).

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Pad profitabilnosti bilježi se već neko vrijeme i na razini cijelog sektora, a u Upravi HPB-a na čelu s Markom Badurinom objasnili su to okruženjem nižih kamatnih stopa i značajnim ulaganjima banke u digitalnu transformaciju, ističući kako je “operativni fokus na dugoročnoj vrijednosti te da je banka svjesno iskoristila kapitalnu snagu kako bi značajno povećala bazu klijenata i volumen poslovanja, a time i osigurala stabilne prihode za budućnost”.

Udvostručila aktivu

Imovina banke u 2025. je povećana za devet posto te je prvi put prešla osam milijardi eura, a tržišni udjel joj je dosegnuo 9,4 posto. Višegodišnji iznadprosječan rast očituje se i u tome da je na kraju prošle godine Poštanska banka aktivom bila više nego dvostruko veća nego pet godina prije, a u deset godina uvećala ju je gotovo četiri puta. To je u najvećoj mjeri rezultat dvaju preuzimanja, a potom i pripajanja: Sberbanke i Jadranske banke.

Prema posljednjim dostupnim podacima, doduše, na kraju prvog kvartala ove godine imovina banke ponovno je pala malo ispod osam milijardi, a tržišni udjel nešto ispod devet posto. Uskoro bi, pak, pod okrilje HPB-a trebala prijeći Croatia banka, kao jedina preostala komercijalna banka u potpuno državnom vlasništvu. S njezinih nešto više od 252 milijuna eura aktive i s 0,28 posto tržišnog udjela, HPB će ponovno prijeći prag od devet posto bankovnog tržišta.

Ta kupoprodaja ugovorena je još proljetos, a kako je objavljeno, za stopostotno vlasništvo nad Croatia bankom HPB će po ishođenju regulatornih suglasnosti platiti 15 milijuna eura, s tim da se konačna cijena može donekle korigirati ovisno o visini kapitala Croatia banke u trenutku zaključenja transakcije.

Iz Uprave HPB-a u petak su izvijestili da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila njezino stjecanje dionica Croatia banke s aspekta dopuštenosti koncentracije. Od dovršetka tog preuzimanja, odnosno zaključenja transakcije, dijeli je još suglasnost Europske središnje banke, nakon čega slijedi proces integracije, zaključno s konačnim pripajanjem.