Koristeći slabosti ove države u protuobavještajnom sustavu te njenu razvijenu tehnologiju, Japan je postao jedna od ključnih država u kojoj Rusija, uz pomoć svoje špijunske mreže, dolazi do nužno potrebne tehnologije za svoje projektile koje koristi u ratu protiv Ukrajine, pokazuje velika istraga New York Timesa.

Osjećaj krize u Tokiju

Japan je u svojoj reakciji izjavio kako prepoznaje potrebu za boljim suprotstavljanjem stranim obavještajnim službama, a nakon što je New York Times izvijestio da je Rusija praktički pretvorila zemlju u “špijunsko leglo” i ključni izvor komponenti za oružje. Novine su, u istrazi objavljenoj u nedjelju, izvijestile da je, zahvaljujući “slabim zakonima o špijunaži”, Moskva koristila Japan kao ključno središte za prikupljanje obavještajnih podataka i nabavu tehnologije dvojne namjene potrebne za rat u Ukrajini.

Glavni glasnogovornik japanske vlade Minoru Kihara izjavio je u ponedjeljak: “Svjesni smo da u brzo promjenjivom sigurnosnom okruženju postoji sve veća potreba za suprotstavljanjem stranim obavještajnim aktivnostima – poput prikupljanja ključnih informacija – koje ugrožavaju nacionalnu sigurnost Japana.” Odbijajući izravno komentirati izvješće NYT-a, Kihara je novinarima rekao da Tokio “mora riješiti ovo pitanje s još većom rigoroznošću”. Kihara je dodao da je japanski parlament ove godine odobrio zakon kojim se otvara put stvaranju novog nacionalnog tijela za koordinaciju fragmentiranih obavještajnih aktivnosti.

U izvješću NYT-a se navode procjene ukrajinske vlade da 90 posto ruskih projektila i dronova, uz zapadne i kineske, sadrži i japanske komponente. Ukrajina detaljno analizira ruske projektile te objavljuje izvještaje o pronađenim komponentama, a činjenica je kako i u petoj godini rata mnoge visokotehnološke komponente, uz Kinu kao glavni izvor, dolaze sa zapada, SAD-a i EU-a. No, i 90 posto tih projektila, tvrde Ukrajinci, imaju i neke japanske dijelove. New York Times je istragom utvrdio kako ruske operacije u Japanu vodi ruski obavještajni agent koji radi tajno u tokijskom uredu većinski državne ruske zrakoplovne tvrtke Aeroflot. Budući da je izravan izvoz u Rusiju ograničen, mreže nabave koriste posredničke tvrtke i treće zemlje poput Vijetnama, Uzbekistana i Šri Lanke za naknadno premještanje komponenti u Rusiju, dodaje NYT.

U izvješću se navodi i kako su zapadne zemlje protjerale stotine ruskih špijuna kada je 2022. godine započela potpuna invazija na Ukrajinu. Koordinirani napor imao je za cilj otežati Kremlju prikupljanje obavještajnih podataka i kupnju opreme poput mikročipova, odašiljača i strojeva koji se koriste za izradu oružja. No, od tada deseci protjeranih špijuna pojavili su se na neočekivanom mjestu – Japanu. Nisu tamo došli slučajno. Cilj im je bio japanska razvijena tehnologija, a njihov boravak olakšan slabim zakonima o špijunaži, što je dijelom rezultat ograničenja uvedenih nakon Drugog svjetskog rata.

“Imamo osjećaj krize u vezi s ovom situacijom”, rekao je za NYT Akihisa Shiozaki, zastupnik vladajuće Liberalno-demokratske stranke i bivši odvjetnik koji je procesuirao slučajeve industrijske špijunaže. Prema pisanju NYT-a u središtu operacije u Tokiju je tajna ruska vojno-obavještajna jedinica poznata kao 20. uprava, čija uloga nikada nije javno otkrivena. Predstavljajući se kao diplomati ili poslovni ljudi, njezini časnici rade na kupnji ili krađi tehnologije i krijumčarenju iste u Rusiju, prema sadašnjim i bivšim dužnosnicima pet zapadnih obavještajnih agencija. Čovjek koji nadgleda operacije 20. uprave u Tokiju održava tajni identitet kao zaposlenik ruske državne zrakoplovne tvrtke Aeroflot, prema sadašnjim dužnosnicima četiriju tih obavještajnih agencija. Igra ključnu ulogu u opskrbi ruskog ratnog stroja.

Posljedice ovog napora očite su u noćnim napadima na ukrajinske gradove i u mukotrpnom radu na bojnom polju. Četiri godine nakon početka rata u kojem su ubijene stotine tisuća ljudi i izbrisani cijeli gradovi s karte, Rusija i dalje neometano izvodi intenzivne napade, kažu dužnosnici, dijelom zbog kontinuiranog pristupa tehnologijama poput onih koje nabavlja od Japana. Nakon što je ruska krstareća raketa Kh-101 uništila stambenu zgradu u Kijevu i ubila najmanje 24 osobe u svibnju, istražitelji su pregledali ostatke. Otkrili su da je raketa bila navođena japanskim komponentama čiji je izvoz u Rusiju zabranjen, prema ukrajinskoj procjeni.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Pred očima japanskih vlasti

Koristeći povjerljive vladine dokumente, korporativne zapise i intervjue s desecima obavještajnih i vladinih dužnosnika s tri kontinenta, The New York Times sastavio je detaljnu sliku o tome kako funkcionira 20. uprava i ključnu ulogu koju tokijska postaja igra u podršci ratu koji ruski predsjednik Vladimir Putin vodi protiv Ukrajine.

Ukrajinski dužnosnici su Japanu predstavili dokaze da se njihova tehnologija koristi u ruskim napadima, prema dokumentima i intervjuima. No, japanska vlada, unatoč glasnoj podršci Ukrajini, sporo reagira. Japansko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na detaljnija pitanja NYT-a o špijunaži, ali je reklo da je vlada surađivala sa zapadnim saveznicima kako bi zabranila izvoz vojne robe u Rusiju.

“Ruska agresija protiv Ukrajine je nečuven čin koji potresa same temelje međunarodnog poretka”, navodi se u pisanoj izjavi ministarstva. No, unatoč tome, konstatira New York Times, čini se da ruski špijuni djeluju i dalje točno ispred nosa japanskih vlasti jer ured Aeroflota u Tokiju udaljen je 10 minuta hoda od sjedišta Nacionalne policijske agencije, koja istražuje špijunažu.