Energetsko tržište svijeta, a dakako i regije, nepovratno se promijenilo u posljednjih nekoliko mjeseci. Iako je napad Amerike na Iran otpočeo zadnjeg dana veljače, rezultati prvog tromjesečja već su pokazali slabosti koje su posljedica geopolitičkih poremećaja. Jedina kompanija koja je ostvarila neto dobit bila je Naftna industrija Srbije, no njezine rezultate valja uzeti s ozbiljnim rezervama.
S jedne strane, zbog činjenice gubitka tržišnog udjela, a s druge, zbog kriznog modela poslovanja koje traje već godinu i pol, otkako prijeti mač američkih sankcija koje su i uvedene u listopadu prošle godine. Valja reći i to da će se, realizira li se preuzimanje NIS-a od strane MOL Grupe, značajno promijeniti regionalna ravnoteža. U tom scenariju imat ćemo apsolutno dominantnu grupaciju (MOL Grupa) koja će u svom vlasništvu imati kompanije dominantne na dvama najvećim tržištima, srpskom i hrvatskom, uz vodeću poziciju i na tržištu Bosne i Hercegovine.
Prvo je tromjesečje potvrdilo i velike pritiske na marže u slučaju Petrola koji je zbog slovenske regulative ostvario gubitak u ožujku, unatoč tome što bilježi snažan rast prodaje goriva. Zbog sve jasnije izraženog nezadovoljstva poslovodstva Petrola, iz ove kompanije dolaze i najave kako će dio službi uskoro prebaciti u Hrvatsku u kojoj vide poticajnije poslovno okruženje.
Srednja i Istočna Europa gradi infrastrukturu za proizvodnju više vlastitog plina, rafiniranje neruske sirove nafte koja stiže kroz diversificirane rute i osiguranje suvereniteta. Trajni rizik je da se ta tranzicija događa tijekom, a ne nakon razdoblja izvanredne geopolitičke nestabilnosti.
Ina u gubitku
Ina je prvo tromjesečje 2026. godine završila s gubitkom od 14,5 milijuna eura, nakon što je u istom razdoblju prošle godine ostvarila dobit od 26,4 milijuna eura. Nekonsolidirani nerevidirani izvještaj pokazuje i pad neto prihoda od prodaje za četiri posto, na 832 milijuna eura, dok je EBITDA smanjena za 22 posto, na 57,2 milijuna eura.
Istodobno su kapitalna ulaganja snažno porasla, za 138 posto, na 75,9 milijuna eura, uglavnom zbog projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka i ulaganja u razradu polja u hrvatskom podmorju.
Kompanija u izvještaju navodi da je početak godine obilježilo manje povoljno cjenovno okruženje kod prirodnog plina, a zatim i globalna nestabilnost potaknuta geopolitičkim događajima na Bliskom istoku, što je u ožujku dovelo do naglog rasta cijena nafte i plina. U takvim okolnostima rezultat Ine bio je slabiji nego lani, iako su pojedini operativni pokazatelji ostali stabilni.
Najveći pritisak došao je iz djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina. EBITDA tog segmenta pala je za osam posto, s 80 milijuna eura u prvom kvartalu 2025. na 73,5 milijuna eura ove godine. Dobit iz osnovne djelatnosti u tom segmentu smanjena je još izraženije, za 45 posto, na 35,2 milijuna eura. Ina objašnjava da je segment bio slabiji zbog niže cijene prirodnog plina u siječnju i veljači, iako je proizvodnja porasla za dva posto zahvaljujući remontima u Hrvatskoj i Egiptu te doprinosu bušotine Ika A infill u podmorju i novih bušotina u Egiptu.
Petrol: Oštar pad neto dobiti
Rafinerije i marketing, uključujući usluge kupcima i maloprodaju, pokazali su otporniji rezultat. EBITDA tog segmenta porasla je sa 3,2 milijuna eura na 8,2 milijuna eura, unatoč tržišnoj volatilnosti i ponovnom uvođenju Vladine uredbe o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata početkom ožujka. U Rafineriji nafte Rijeka u prvom je kvartalu provedena planirana zamjena katalizatora, dok su prodane količine u maloprodaji porasle za pet posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Ukupno gledano, Ina je u prvom kvartalu iz poslovne djelatnosti zabilježila gubitak od 10,7 milijuna eura, nakon dobiti od 30,1 milijun eura godinu prije. Financijski rezultat također se pogoršao: neto rezultat iz financijskih aktivnosti bio je negativan i iznosio je 6,8 milijuna eura, dok je u prvom tromjesečju 2025. bio pozitivan za 2,3 milijuna eura. Na rashodovnoj strani posebno se ističe rast nabavne vrijednosti prodane robe, koja je skočila za 86 posto, na 326,3 milijuna eura, što Ina povezuje s planiranom zamjenom katalizatora u rafineriji u velježila je zaoštrena geopolitička situacija i regulatorni model određivanja cijena goriva u Sloveniji, što je Petrolu u ožujku donijelo gubitak od 27,5 milijuna eura, unatoč povećanju količine prodanih naftnih derivata za 39%. To je negativno utjecalo na tromljači i ožujku.
Petrol Grupa ostvarila je u prvom tromjesečju 1,5 milijardi eura prihoda, što je približno isto kao u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit je, u međuvremenu, pala za 73 posto. Tvrtka to pripisuje neadekvatnom regulatornom modelu određivanja cijena goriva. Prema njihovim riječima, lošim rezultatima dodatno je pridonijela i vladina najava poskupljenja goriva, koja je izazvala dodatni pritisak na tržište.
“Unatoč iznimnim pritiscima, Petrol se ponašao odgovorno i osigurao pouzdanu opskrbu, čak i u kriznim situacijama”, naglasili su. Kako je Petrol napisao u svom poslovnom izvješću, koje je Nadzorni odbor Petrola već pregledao, u cijelom su tromjesečju prodali milijun tona goriva i derivata, što je deset posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost prodaje robe i usluga porasla je za osam posto, na 152,9 milijuna eura.
Bruto dobit grupe, uključujući zatvorene neto robne derivate, iznosila je 151,9 milijuna eura, što je četiri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit prije oporezivanja pala je za 75 posto, na 9,9 milijuna eura, a operativna dobit prije kamata, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) pala je za 39 posto, na 41 milijun eura.Tvrtka pad EBITDA-e pripisuje prvenstveno negativnim rezultatima u Sloveniji u ožujku u prodaji goriva i derivata, “što je rezultat neadekvatnog regulatornog okvira za određivanje maloprodajnih cijena”. Operativna dobit grupe bila je 65 posto niža, na 14,8 milijuna eura.
Matična tvrtka Petrol ostvarila je u prvom tromjesečju nešto više od milijardu eura prihoda, što je na istoj razini kao i prošle godine, uz operativni gubitak od nešto manje od 17 milijuna eura (prošlogodišnja operativna dobit od 15,6 milijuna eura), a neto tromjesečni gubitak tvrtke iznosio je 17,4 milijuna eura (prošlogodišnjih 9,6 milijuna eura).
“Rezultati prvog tromjesečja 2026. znatno su ispod očekivanja, prvenstveno zbog neadekvatnog regulatornog okvira u Sloveniji, koji dugoročno ne omogućuje održivo poslovanje u prodaji goriva. Takav mehanizam uzrokuje izravne operativne gubitke i povećava rizike za stabilnu i pouzdanu opskrbu tržišta energentima”, rekao je izvršni direktor Petrola Sašo Berger. Prema njegovim riječima, Petrol će, kako bi zaštitio svoje interese, uz već podnesene tužbe za naknadu štete, ostvariti i pravna sredstva i zahtjeve za naknadu štete nastale regulacijom cijena naftnih derivata. Također je pozvao na hitno ukidanje regulacije cijena naftnih derivata i naknadu nastale štete.
NIS s dobiti, ali gubi tržište
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je financijska izvješća za prvi kvartal, koja su, zahvaljujući povećanoj cijeni sirove nafte, pokazala pozitivan krajnji rezultat, unatoč izuzetno teškim uvjetima poslovanja. Prihodi od prodaje u razdoblju siječanj-ožujak pali su za 8,4 posto unatoč porastu cijene sirove nafte, koji je bio posebno izražen u ožujku, prvenstveno zbog prirodnog pada prometa.
Kada je riječ o profitabilnosti, pokazatelj EBITDA porastao je za 29 posto, na 11 milijardi dinara, dok je neto dobit skočila za 87 posto, na 2,8 milijardi dinara. Udio NIS-a u ukupnom tržištu pao je na 57 posto, a prije nego što je prijetnja američkim sankcijama stupila na snagu iznosio je oko 80 posto. I udio na maloprodajnom tržištu počeo je znatnije padati pa je u kvartalu iznosio 43 posto u usporedbi s razdobljem prije krize kada je NIS točio polovicu goriva u maloprodaji.
Zbog rata u Iranu u ožujku je zabilježen snažan rast potrošnje goriva (akumulacija zaliha) od oko 15 posto, posebno u maloprodaji, što NIS nije mogao još bolje monetizirati zbog otežane naplate na benzinskim postajama.
Kvantitativno, prerada u Rafineriji smanjena je za četvrtinu zbog poznatih okolnosti, dok je ukupni promet naftnih derivata pao za oko 18 posto. Proizvodnja je bila nešto veća u odnosu na prošlu godinu i dosegla je 44 posto smanjenog obujma prerade. U uvjetima normalnog rada Rafinerije NIS je prerađivao tek nešto više od petine domaće proizvedene nafte.
Zbog trenutačne situacije u kojoj se tvrtka nalazi došlo je do znatnog razduživanja pa je ukupna zaduženost prema bankama smanjena s 540,4 milijuna eura prošle godine na 373,7 milijuna eura krajem ožujka tekuće godine. Dionice NIS-a nisu trgovane na Beogradskoj burzi od siječnja prošle godine, prošli mjesec američki OFAC prihvatio je MOL-ov zahtjev za preuzimanje kontrolnog udjela, a rok za sklapanje transakcije produljen je do 22. svibnja ove godine.
Rafinerijski izazovi MOL-a
MOL Grupa ostvarila je dobit prije oporezivanja od 212 milijuna američkih dolara, a pozitivan utjecaj viših cijena ugljikovodika ublažen je nestabilnošću opskrbe sirovom naftom i negativnim učinkom regulacije cijena. Ključni događaj tromjesečja bilo je puštanje u rad Inina postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci, vrijednog 700 milijuna eura. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje (Upstream) ostvarila je rast u prvom tromjesečju 2026., uz podršku povoljnog okruženja cijena sirove nafte i prirodnog plina.
Proizvodnja je na kvartalnoj razini smanjena na 95,5 tisuća barela ekvivalenta nafte dnevno (MBOEPD), no ostala je unutar raspona upravljačkih smjernica od 95 do 97 MBOEPD-a, unatoč izgubljenim količinama proizvodnje zbog sukoba u Iranu. Privremeni pad proizvodnje u Mađarskoj i Azerbajdžanu, kao i obustava proizvodnje u kurdistanskoj regiji Iraka, pridonijeli su smanjenju proizvodnje. To je djelomično nadoknađeno ukidanjem ograničenja proizvodnje u Pakistanu i višim razinama proizvodnje u Kazahstanu. Tromjesečje je dodatno obilježilo otkriće plina na bušotini Bilitang 1 u Pakistanu, gdje je MOL operator projekta (s udjelom od 8 posto), širenje kopnenog portfelja u Hrvatskoj te dodjela odobalne istražne licence u Libiji, nakon što je MOL Grupa ušla na tamošnje tržište kroz zajednički pothvat s kompanijama Repsol i TPAO na području istraživanja u Sredozemnom moru.
Rezultati djelatnosti Rafinerijskog poslovanja (Downstream) znatno su pali na godišnjoj razini pod pritiskom nižih volumena i marži. Kada je riječ o preradi, obrađene količine bile su znatno niže u prvom tromjesečju 2026. nakon požara u Rafineriji Dunav u listopadu 2025., dok su dodatne operativne izazove predstavljali problemi u opskrbi sirovom naftom, uključujući prekid rada naftovoda Družba 27. siječnja. Sukladno nižim količinama prerade sirove nafte, smanjena je i prodaja derivata. Rezultati djelatnosti Usluge kupcima (Consumer Services) bili su potaknuti pozitivnim učinkom slabljenja američkog dolara te organskim rastom segmenta negoriva. Istodobno su marže na goriva bile niže nego prošle godine zbog regulatornih ograničenja cijena uvedenih u ožujku na većini tržišta. Segment negoriva ostvario je rast od oko pet posto, i u prodaji i u maržama, zahvaljujući organskom rastu i širenju brenda Fresh Corner.
