Desetljećima nakon završetka Hladnog rata obrana nije bila prioritet europskih čelnika. No ruska invazija na Ukrajinu 2022. i rastuća neizvjesnost oko američkih sigurnosnih obveza pod Trumpom drastično su promijenili smjer, piše DW.

Sve veći jaz

AI, kibernetička sigurnost i psihologija – sastavni dio karijera budućnosti

Prema podacima SIPRI-ja, 29 europskih članica NATO-a prošle su godine zajedno potrošile 487 milijardi eura na obranu. Samo je Njemačka izdvojila 114 milijardi dolara – rast od 24 posto – i čak izmijenila ustav kako bi uklonila ograničenje zaduživanja za obranu.

Rheinmetall, Thales, Leonardo pune knjige narudžbi – ali ne mogu ubrzati proizvodnju

Europski proizvođači oružja poput Rheinmetalla, Thalesa i Leonarda profitirali su od povećane potrošnje, no između ambicija i rezultata i dalje postoji velik jaz. Razočaravajući rezultati u prvom tromjesečju 2026. izazvali su zabrinutost ulagača – indeks Stoxx Europe Targeted Defense pao je za više od 15 posto od siječnja.

FCAS zaustavljen: Francuska i Njemačka ne mogu se dogovoriti o zajedničkom borbenom zrakoplovu

Europski obrambeni sektor suočava se sa strukturnim problemima – zaostatkom za američkim tvrtkama i nacionalnom fragmentiranošću. Dobar primjer je francusko-njemački projekt borbenog zrakoplova budućnosti FCAS, koji je nedavno zaustavljen zbog neslaganja između Dassault Aviationa i Airbus Defense and Spacea.

„Ahilova peta Europe više nije financijska, nego institucionalna“, zaključuje se u izvješću Norveškog instituta za međunarodne odnose (NUPI). Europska obrambena nabava obilježena je „nacionalnim protekcionizmom, izbjegavanjem rizika i sporim donošenjem odluka”.

Deset tvrtki drži 90 posto obrambenih ugovora – startupovi isključeni

Prema izvješću briselskog think tanka Bruegel iz ožujka 2026., „deset najvećih dobavljača čini između 67 i 90 posto vojne nabave u Njemačkoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu”. Stručnjaci upozoravaju na potrebu veće potpore startupovima i malim poduzećima kako bi se potaknule inovacije.

Rješenje stručnjaci vide u tzv. „minilateralnim sustavima” – skupinama od tri ili četiri države koje zajednički razvijaju i nabavljaju naoružanje te ih potom otvaraju drugima.

Obrana kao gospodarski motor – ali regionalne razlike ostaju

Mnoge europske vlade obrambenu potrošnju promatraju i kao instrument za poticanje gospodarske aktivnosti. Njemačka i UK „nadaju se stvoriti snažnu industrijsku bazu kroz obrambenu potrošnju, a zatim i kroz izvoz”, kaže stručnjak Emil Archambault iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Ipak, postoje velike razlike – obrana ostaje prioritet državama bližima Rusiji, dok se drugdje smatra konkurencijom socijalnoj skrbi. Unatoč tome, Archambault zaključuje: „Nužno je ulagati u obranu kako bi se zaštitila kritična infrastruktura i javna dobra – za sve europske zemlje.“