Luksuzno hotelsko naselje Sveti Stefan u Crnoj Gori, jedno od čuvenih mjesta na Jadrana, ponovno se otvara nakon pet godina. Biser crnogorske obale se 1. srpnja vraća na globalnu turističku kartu, a zanimanje gostiju je ogromno bez obzira na cijene koje ga svrstavaju među najskuplje destinacije na Mediteranu.

važne promjene

Od 1. srpnja kreću nova pravila za vozače u Hrvatskoj, doznajte što se sve mijenja

Naime, za jedno noćenje u ovom ekskluzivnom resortu potrebno je izdvojiti i do 2.000 eura, dok dnevni najam kompleta ležaljki i suncobrana na hotelskoj plaži doseže cijenu od čak 240 eura.

Unatoč astronomskim iznosima, operater resorta, prestižna grupacija Aman, navodno bilježi iznimno visoku potražnju, a Sveti Stefan se ističe kao najbukiraniji od svih njihovih objekata diljem svijeta, piše Blic.rs.

Ponovno otvaranje uslijedilo je nakon dugotrajnog i složenog spora između Vlade Crne Gore i zakupca, tvrtke Adriatic Properties, koja je podružnica Aman Resorts grupe.

Nesuglasice oko javnog pristupa plažama resorta

Petogodišnje zatvaranje hotela bilo je izravna posljedica nesuglasica oko javnog pristupa plažama resorta, što je pitanje koje je godinama opterećivalo odnose. Na koncu su dvije strane postigle nagodbu kako bi se izbjegao potencijalni arbitražni postupak koji je crnogorsku državu mogao stajati više od sto milijuna eura.

Tim dogovorom definirani su uvjeti korištenja obale, čime su stvoreni preduvjeti da resort ponovno počne s radom, no čini se da postignuto rješenje nije zadovoljilo lokalno stanovništvo.

Gotovo istovremeno s otvaranjem resorta, ponovno su eskalirale napetosti s mještanima. Mjesna zajednica Sveti Stefan podnijela je kaznenu prijavu protiv tvrtke Adriatic Properties i više državnih tijela, tvrdeći da se postavljanjem ograda ograničava sloboda kretanja.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Sporni su prolazi i šetnice koji bi, prema prethodnim sudskim odlukama, trebali ostati javno dostupni. Mještani posebno ističu ponovno postavljanje ograde na Kraljičinoj plaži, koja, kako tvrde, protuzakonito blokira javni put u razdoblju od osam ujutro do dvadeset sati navečer, čime se onemogućuje slobodan prolaz obalom.

Prema novim pravilima, Kraljičina plaža namijenjena je isključivo gostima hotela tijekom dana, dok su dijelovi veće, miločerske plaže i plaže Sveti Stefan ostavljeni na korištenje javnosti i lokalnom stanovništvu.

Ipak, i na tim dijelovima obale cijene usluga su iznimno visoke, što mnogi vide kao još jedan način ograničavanja pristupa. U sklopu kompleksa već je otvoreno i nekoliko prestižnih restorana, čime je zaokružena ponuda namijenjena gostima dubokog džepa, dok se dugogodišnji sukob oko prava na korištenje obale, pomorskog dobra koje bi trebalo biti dostupno svima, nastavlja.

Od ribarskog sela do igrališta za elitu

Povijest Svetog Stefana jednako je fascinantna kao i njegova vizura. Izvorno utvrđeno ribarsko naselje iz 15. stoljeća, izgrađeno kao obrana od gusara i osmanskih napada, doživjelo je potpunu transformaciju sredinom 20. stoljeća.

Jugoslavenska vlada je pedesetih godina iselila preostale stanovnike na kopno i čitav otok pretvorila u jedinstveni grad-hotel. Time je započela njegova zlatna era, a tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina Sveti Stefan postao je omiljeno odredište međunarodne elite.

Na njegovim kamenim ulicama i plažama boravile su zvijezde poput Marilyn Monroe, Sophije Loren, Elizabeth Taylor i Kirka Douglasa, čime je stekao status jednog od najglamuroznijih ljetovališta na svijetu.

Nakon razdoblja stagnacije uslijed raspada Jugoslavije, resort je 2007. godine iznajmljen grupaciji Aman, koja je provela opsežne restauratorske radove kako bi povijesnom selu vratila stari sjaj, ali s daškom suvremenog luksuza. Pod imenom Aman Sveti Stefan ponovno je otvoren 2009. godine, učvrstivši svoj status kao vrhunac nenametljivog, profinjenog luksuza.

Upravo je ta ekskluzivnost, koja je nekada bila njegov najveći adut, danas postala i izvor najvećih prijepora, postavljajući pitanje gdje se povlači granica između elitnog turizma i prava javnosti.