Dok Sjedinjene Američke Države i Iran pregovaraju o otvaranju Hormuškog tjesnaca, ključni igrač koji je stabilizirao cijene nafte nije bio za stolom. Kineska strategija ublažila je globalni šok i izravno utjecala na cijene koje vozači plaćaju na benzinskim postajama.

u Njemačkoj

Drastično poskupljenje cigareta, kutija skače na više od 11 eura

Kao drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, Kina je poduzela niz strateških koraka kako bi osigurala vlastite zalihe nakon što je rat u Iranu prekinuo globalni pristup za više od jedanaest milijuna barela nafte dnevno.

Svojim potezima, koji uključuju smanjenje uvoza, oslanjanje na goleme strateške rezerve i ubrzano korištenje čiste energije, Peking je uspio ublažiti, ako ne i potpuno otkloniti, utjecaj drastično viših cijena na svom domaćem tržištu, a ti su se učinci prelili i na ostatak svijeta, piše CNN.

Nakon više od tri mjeseca rata, mnogi su analitičari predviđali apokaliptičan scenarij u kojem bi cijene nafte ove godine mogle porasti i do vrtoglavih 200 dolara po barelu.

Međutim, unatoč tome što su procijenjeni gubici u opskrbi premašili milijardu barela nafte, cijene sirove nafte ostale su relativno stabilne, izbjegavajući katastrofu koja se činila neizbježnom.

Mnogi stručnjaci kao glavni razlog za to navode upravo Kinu, opisujući je kao “nevidljivu ruku koja uravnotežuje tržište”.

“Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a time i za globalno gospodarstvo”, izjavio je Daan Walter, direktor energetskog think-tanka Ember, potvrđujući presudnu ulogu Pekinga.

Taj se stabilizirajući utjecaj osjetio sve do Europe. Cijena sirove nafte Brent, koja služi kao globalna referentna vrijednost, u ponedjeljak je pala ispod 78 dolara po barelu zbog optimizma da bi se kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi petina svjetske nafte, uskoro mogla nastaviti normalna trgovina.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

U tjednima prije eskalacije sukoba, Brent se prodavao za manje od 70 dolara, da bi početkom svibnja dosegnuo četverogodišnji maksimum od 114 dolara po barelu. Dok globalno tržište s oprezom prati ishod pregovora, Vlada Republike Hrvatske nastavlja s regulacijom cijena, a posljednja promjena od 16. lipnja donijela je pojeftinjenje.

Trenutačna cijena eurosupera 95 u Hrvatskoj iznosi 1,57 eura po litri, eurodizela 1,59 eura, a plavog dizela 1,06 eura, što je i dalje osjetno jeftinije u usporedbi sa susjednim zemljama poput Slovenije i Italije, gdje su cijene znatno više.

Kineska strategija bila je višeslojna i iznimno učinkovita. Analitičari ističu paradoks da je arapski embargo 1973. godine, koji je smanjio globalnu opskrbu za sedam posto, uzrokovao rast cijene nafte od 134 posto, dok rat u Iranu, koji utječe na čak 14 posto globalne opskrbe, nije izazvao ni približno takav skok.

Razlog leži u sposobnosti Kine da smanji uvoz nafte za oko tri milijuna barela dnevno, što je količina gotovo jednaka ukupnoj potražnji Japana.

To je uspjela zahvaljujući golemim rezervama koje je stvarala prije rata, kupujući jeftinu sankcioniranu naftu iz Rusije i Irana.

S više od milijardu barela nafte u komercijalnim i strateškim rezervama, Kina je u svibnju počela koristiti te zalihe, istovremeno ograničivši izvoz rafiniranih proizvoda poput dizela i benzina kako bi osigurala domaću opskrbu i obeshrabrila svoje rafinerije od kupnje na skupom globalnom tržištu.