Nobelovac James A. Robinson održao je u utorak u Zagrebu predavanje na Adria Business Forumu „Izazovi konkurentnosti”, upozorivši da Hrvatska zaostaje u inovacijama i produktivnosti, ali pohvalno ocijenivši napredak u izgradnji pravnih institucija od 1990-ih naovamo.

Ovisni o uvozu

Većina od 90 milijuna eura mikro, malim i srednjim poljoprivrednicima

Robinson, profesor sa Sveučilišta u Chicagu koji je 2024. podijelio Nobelovu nagradu za ekonomiju s Daronom Acemogluom i Simonom Johnsonom za istraživanja o tome kako institucije oblikuju prosperitet naroda, upozorio je da Hrvatska u ulaganjima u istraživanje i razvoj te u broju patenata znatno zaostaje za europskim prosjekom.

„Ono što leži iza razlika u životnom standardu jest tehnologija, inovacija i stvaranje novih ideja“, rekao je Robinson.

Južna Koreja kao model, Edison kao primjer – inovacija je disruptivan proces

Robinson je naveo Južnu Koreju kao primjer zemlje koja je sustavnim ulaganjem u istraživanje i razvoj ostvarila gospodarski proboj koji se naizgled čini čudom, a zapravo je rezultat jasnih institucionalnih odluka.

Središnji dio predavanja posvetio je pojmu kreativne destrukcije ekonomista Josepha Schumpetera – ideji da inovacije nužno stvaraju pobjednike i gubitnike. Kao ilustraciju naveo je propast videoteka i povijesni primjer iz britanske industrijske revolucije, kada su tkalci čiji su posao preuzeli strojevi bilježili pad nominalnih plaća od oko dvije trećine.

„Inovacija je disruptivan proces, industrije rastu, industrije prestaju postojati, a mnogi to žele zaustaviti”, rekao je, dodajući da upravo to objašnjava zašto europsko bankarstvo ostaje fragmentirano unatoč zajedničkom tržištu – jer moćne interesne skupine blokiraju promjene.

Iznio je i tezu o patentu kao paradigmatskom primjeru dobre institucije, podsjetivši da je Thomas Edison, sin krovopokrivača bez bogatstva i veza, zahvaljujući otvorenom patentnom sustavu uspio zaštititi svoja otkrića i promijeniti povijest. „Društva koja napreduju su ona koja stvaraju jednake uvjete i dopuštaju da talent, ma gdje se nalazio, dođe do izražaja“, zaključio je.

Hrvatska: golemi pomaci u vladavini prava, ali 14 posto navodi mito

Govoreći izravno o Hrvatskoj, Robinson je istaknuo da zemlja ostvaruje znatan institucionalni napredak od završetka Domovinskog rata. „Hrvatska ima duboku povijest ekstraktivnih institucija – od Habsburgovaca do komunizma – ali od 1990-ih naovamo ostvareni su golemi pomaci u vladavini prava“, rekao je, dodajući da Srbija na tom putu, za razliku od Hrvatske, gotovo da nije napredovala.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Ipak, upozorio je na preostale izazove. Oko 14 posto ispitanika u Hrvatskoj navodi da je javni dužnosnik od njih zatražio mito – što je daleko iznad njemačkih tri posto. Robinson je korupciju opisao kao simptom dubljih institucionalnih slabosti, a ne kao temeljni problem. „Pitanje je kako se regrutiraju i kako napreduju ljudi u državnim institucijama – tu obično leži korijen korupcije”, rekao je.

Osvrnuo se i na jaz između pravila koja dolaze iz EU-a i stvarne prakse u Hrvatskoj.