Država je za besplatnu pravnu pomoć u prošloj godini izdvojila rekordnih gotovo 1,2 milijuna eura, najviše za primarnu pravnu pomoć koju je koristilo oko 15.000 građana u više od 24.000 slučajeva, najčešće u područjima radnog i obiteljskog prava.
Za besplatnu pravnu pomoć u 2025. godini isplaćeno je rekordnih 1,17 milijuna eura – što je gotovo 17 posto više nego godinu ranije. Najveći dio sredstava, nešto više od 871.000 eura, utrošen je za primarnu pravnu pomoć, dok je za sekundarnu isplaćeno oko 284.000 eura.
67 posto žene, najčešće radno i obiteljsko pravo
Ovlaštene udruge i pravne klinike pružile su primarnu pravnu pomoć za ukupno 15.757 korisnika – blagi porast u odnosu na 2024. godinu. Ta vrsta pomoći obuhvaća pravni savjet, pomoć u sastavljanju pismena, zastupanje u upravnim stvarima, mirno izvansudsko rješavanje sporova te zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava.
Najveći udio korisnika primarne pravne pomoći činile su žene – u 67,3 posto slučajeva. Značajan dio korisnika bio je u dobi od 50 do 70 godina.
Među korisnicima je najviše bilo osoba iz opće populacije (4.277), potom starije osobe (2.491), žrtve uznemiravanja na radu i kršenja radničkih prava (1.813) te žrtve nasilja (1.071 korisnik).
Od gotovo 24.500 evidentiranih slučajeva, njih 10.856 odnosilo se na pravne savjete – najčešći oblik pomoći. Ukupan broj pruženih oblika pomoći u odnosu na 2024. smanjen je za 3,36 posto, što upućuje na zaključak da je smanjen broj korisnika koji su podnosili višestruke zahtjeve.
Sekundarna pomoć
U području sekundarne pravne pomoći zaprimljeno je 2.945 zahtjeva, od kojih je odobreno 2.128, odnosno 71,3 posto. Broj podnesenih zahtjeva povećan je za 1,38 posto.
Sekundarna pravna pomoć odobravana je pretežito hrvatskim državljanima (2.555), ali i strancima – najčešće državljanima Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Sjeverne Makedonije. U posljednje četiri godine kao korisnici pojavljuju se i državljani Filipina, Iraka, Irana, Tunisa i Kazahstana.
Među korisnicima sekundarne pomoći prevladavale su žene – oko 65,6 posto. Prema županijama, najviše korisnika zabilježeno je u Primorsko-goranskoj županiji (229), slijedi Grad Zagreb (214), a Osječko-baranjska i Istarska imale su po 204 korisnika.
Kroz sustav besplatne pravne pomoći u 17 godina njegova postojanja pružena je sekundarna pravna pomoć u 79.000 slučajeva, a primarna u više od 200.000 slučajeva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu