Dok se Crna Gora nada da će se pridružiti Uniji 2028., a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje napredovati u svojim kandidaturama, europske vlade razgovaraju o tome je li potrebna promjena pravila za nove zemlje članice.

Europska unija bi trebala raspraviti mogućnost ograničavanja dijela prava glasa budućih članica bloka i stvoriti više zaštitnih mehanizama za vladavinu prava, napisalo je pet zemalja članica EU-a u zajedničkom dokumentu u koji je Reuters imao uvid u utorak. Neke vlade se sada zalažu za to da EU razvije snažnije zaštitne mehanizme za buduće članice, što je dijelom potaknuto demokratskim nazadovanjem u Mađarskoj pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom, piše Reuters.

Zajednički dokument Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije i Luksemburga predlaže uvrštavanje opcija u buduće pristupne sporazume, uključujući novi mehanizam za nadzor i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila donošenje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u područjima poput demokracije i slobode tiska.

“EU bi trebao imao dubinsku raspravu o mogućnosti privremenih, prijelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, a osobito (u pitanjima) gdje je potrebno jednoglasje”, napisalo je pet zemalja, ističući politiku proširenja, vanjsku politiku i proračun kao područja u kojima je sada potreban pristanak svih članica.

Cipar, koji trenutačno predsjeda EU-om, prošlog tjedna je rekao da se počeo pripremati za službeno otvaranje pregovora o prvoj skupini pregovaračkih poglavlja, koja se odnose na vladavinu prava i demokratske standarde, s Ukrajinom i Moldavijom.

“Ukrajini je mjesto u EU-u. Svih šest klastera treba otvoriti bez odgode. NATO mora ostati na stolu kao najsnažnije sigurnosno jamstvo”, rekao je estonski premijer Kristen Michal na društvenoj platformi X nakon što se u utorak u Tallinnu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskije