Domaći poduzetnici, obveznici poreza na dobit, u 2025. godini ostvarili su konsolidiranu financijsku neto dobit od 10,3 milijarde eura, što je 4,1 posto više u odnosu na 2024. godinu, pokazali su podaci su Financijske agencije (Fina).
Dobit u ukupnom iznosu od 13,6 milijardi eura, ostvarilo je 112.777 poduzetnika ili 68 posto, dok je gubitak od 3,3 milijarde eura iskazalo 53.275 poduzetnika ili njih 32 posto, javlja Hina.
Sporiji rast
Unatoč snažnom rastu poslovne aktivnosti, profitabilnost hrvatskih poduzetnika u 2025. godini rasla je sporijim tempom od prihoda. Ukupna dobit razdoblja povećana je za 8,7 posto u odnosu na godinu ranije, no istodobno je zabilježen i znatno snažniji rast gubitaka razdoblja, koji su porasli za 26,2 posto. Takvo kretanje upućuje na neujednačene poslovne rezultate među poduzećima te sugerira da dio gospodarstva i dalje posluje pod pritiskom rastućih troškova, tržišne neizvjesnosti i izazova u pojedinim sektorima.
Kao rezultat tih suprotnih trendova, poduzetnici su ostvarili konsolidiranu neto dobit od 10,3 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 4,1 posto u odnosu na 2024., kada je iznosila 9,9 milijardi eura. Iako je riječ o novom rastu profitabilnosti na razini gospodarstva, stopa rasta neto dobiti osjetno je niža od rasta ukupnih prihoda, što ukazuje na postupno smanjivanje profitnih marži.
Ukupni prihodi poduzetnika tijekom prošle godine dosegnuli su 183,5 milijardi eura, odnosno 9,3 posto više nego godinu ranije. Istodobno su ukupni rashodi rasli nešto brže, za 9,7 posto, te su dosegnuli 171,1 milijardu eura. Brži rast rashoda od prihoda sugerira da su poduzeća bila izložena kontinuiranim troškovnim pritiscima, uključujući povećanje cijene rada, energenata, sirovina i drugih ulaznih troškova.
Podaci pokazuju da je gospodarstvo nastavilo rasti i generirati veći opseg poslovanja, no istodobno otkrivaju i prve znakove slabljenja profitabilnosti. Dok su prihodi nastavili rasti po dvoznamenkastim stopama blizu 10 posto, rast troškova ograničio je mogućnost snažnijeg povećanja dobiti, a značajan porast gubitaka kod dijela poduzetnika dodatno je ublažio ukupni financijski rezultat gospodarstva.
Prema podacima Fine, na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasirao je 27.501 poduzetnik (16,6 posto), s tim da je od ukupnih prihoda 36,9 milijardi ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je povećanje izvoza za 11,6 posto u usporedbi s 2024. godinom. U istom razdoblju kupljeno je robe u vrijednosti od 31,7 milijardi eura te je trgovinski suficit iznosio 5,2 milijarde eura.
Povećanje izvoza
Domaći poduzetnici lani su zapošljavali 1.078.579 radnika (prema satima rada) ili 3,2 posto više nego godinu ranije, dok je prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih iznosila 1307 eura, što je 10,5 posto više u odnosu na 2024. godinu.
Promatrano prema veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, 148.703 (89,6 posto), malih je 14.976 (devet posto), srednjih 1954 (1,2 posto), a velikih 419 (0,3 posto). Sve četiri skupine poduzetnika lani su ostvarile neto dobit – kod mikro poduzetnika iznosila je 1,9 milijardi eura, malih 2,7 milijardi eura, srednje velikih dvije milijarde eura, a kod velikih poduzetnika 3,7 milijardi eura.
Promatrano po županijama, i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu gdje ih je registrirano 54.075, što je 32,6 posto od ukupnog broja. Ukupni prihodi najviše su rasli u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 29 posto, neto dobit najviše je porasla kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji, za 102 posto na godišnjoj razini, dok je u Brodsko-posavskoj županiji ostvaren najveći postotni rast zaposlenosti, za 16,5 posto. Najveće prihode u 2025. godini ostvarila je Ina, 3,8 milijardi eura, dok je najveću dobit imala Pliva Hrvatska, 199,4 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu