Hrvatska treba poduzeti mjere za poboljšanje kontrole neto rashoda, poboljšati kvalitetu i učinkovitost državne potrošnje i dati prioritet ulaganjima koja potiču rast, neke su preporuke koje je u srijedu objavila Europska komisija.

Potpisana dva sporazuma

Hrvatska prva zemlja u Europskoj uniji s kreditima i zajmovima s otpisom glavnice do čak 50 posto

Komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila izvješća za sve države članice. Hrvatska je za ovu kao i za prošlu godinu dobila pet preporuka.

Neto rashodi rastu 5,7 posto – odstupanje od 1,6 posto BDP-a

Prva preporuka odnosi se na kontrolu neto rashoda gdje Hrvatska znatno odstupa od preporučenih gornjih granica. Neto rashodi u Hrvatskoj porast će za 5,7 posto u 2026. godini, a kumulativno za 37,5 posto u 2024., 2025. i 2026. godini – što odgovara kumulativnom odstupanju od 1,6 posto BDP-a.

„U nadolazećim godinama javne financije bit će pod sve većim pritiskom zbog rastućih potreba za potrošnjom za produktivna ulaganja, starenja stanovništva, prilagodbe klimatskim promjenama i obrane“, navodi Komisija.

Traži se i reforma periodičnog oporezivanja imovine uvođenjem komponente temeljene na tržišnoj vrijednosti – trenutačni okvir primjenjuje se samo na prazne i sekundarne nekretnine i temelji se na lokaciji i veličini, ne na tržišnoj vrijednosti.

EU fondovi: Hrvatska iznad prosjeka, ali zamah treba zadržati

U drugoj preporuci traži se kontinuitet reformi provedenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te zadržavanje zamaha u provedbi kohezijske politike. Komisija ističe da je Hrvatska u provedbi programa kohezijske politike iznad prosječnog tempa na razini EU-a, kako u odabiru projekata tako i u plaćanjima.

Spajanje sveučilišta, jačanje tržišta kapitala, ukidanje dozvola

Treća preporuka traži konsolidaciju i spajanje javnih istraživačkih instituta i sveučilišta, poticanje ulaganja u istraživanje i inovacije te jačanje tržišta kapitala – proširivanjem rizičnog kapitala, rješavanjem prepreka uvrštavanju na burzu i jačanjem korporativnog upravljanja.

Preporučuje se i regulatorno pojednostavljenje, ubrzanje širokopojasnog interneta u ruralnim područjima i na otocima te funkcionalno spajanje javne uprave na lokalnoj razini.

Dr. sc. Julije Domac

‘Najveći rizik nije cijena energije. Najveći rizik je ovisnost o uvozu.’

Metro Extra Event

‘Da bi gosti odlučili doći kod nas, moramo imati nešto drugačije, autentičan narativ’

Obnovljivi izvori, pametna brojila i ukidanje subvencija za fosilna goriva

Četvrta preporuka odnosi se na poticanje obnovljivih izvora energije, modernizaciju električnih mreža i uvođenje pametnih brojila. Preporučuje se i postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, posebice u prometnom sektoru, te poticanje kružnog gospodarstva.

Nedostatak radne snage, STEM vještine i pristupačno stanovanje

Peta preporuka traži rad na smanjenju nedostatka radne snage uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada, jačanjem obrazovanja za osnovne i STEM vještine te osiguravanjem dovoljnog broja kvalificiranih učitelja.

Preporučuje se i smanjivanje siromaštva i nejednakosti dohotka, bolja zemljopisna distribucija zdravstvenih radnika te povećanje ponude stanova u područjima velike potražnje.