Rat u Iranu izazvao je energetsku krizu i potaknuo rast cijena, ali primat u raspirivanju inflacije mogao bi mu preoteti val ulaganja u umjetnu inteligenciju koji već „kuha ispod površine”, uz vjerojatno dugotrajnije posljedice, upozorava kolumnist Reutersa Mike Doolan.
Središnje banke posebno pozorno prate promjene u cijenama nafte zbog rata u Iranu. No u drugom planu neviđena pomama za ulaganjima u AI potiče građevinarstvo, tvorničku aktivnost i, potencijalno, cijene – uz uska grla u opskrbi diljem svijeta i nestašicu memorijskih čipova, tehnološke opreme i softvera.
800 milijardi dolara ulaganja ove godine
Samo ove godine poslovna ulaganja u AI trebala bi premašiti 800 milijardi dolara, a u godinama koje dolaze dosegnuti i bilijune. Iznosi već utječu na dobit tvrtki, projekcije i cijene dionica te BDP u cjelini.
Javnost strahuje da će AI dugoročno ugroziti radna mjesta, a moguće negativne posljedice uključuju i deflaciju. No tek su malobrojni razmišljali o mogućoj višoj inflaciji koja bi prethodila tim negativnim posljedicama, primjećuje Doolan.
USB stickovi skuplji 70 posto zbog nestašice čipova
Dokument američke središnje banke s kraja travnja analizirao je osjetno veća izdvajanja građana za „računalni softver i opremu” unutar indeksa osobne potrošnje (PCE). Između studenog i ožujka, kada se isključe hrana i energija, potrošnja na dobra porasla je za anualiziranih 5,5 posto, a softver je činio čak 2,8 postotnih bodova tog povećanja – za više od devet standardnih odstupanja iznad povijesnih prosjeka.
Glavni pokretač bila su poskupljenja USB stickova za 70 posto u razdoblju kada se u Južnoj Koreji intenzivirala nestašica memorijskih čipova zbog goleme potražnje pri gradnji podatkovnih centara.
Saravelos, Deutsche Bank: „Procvat AI potiče inflaciju”
Analitičari napominju da je metodologija u izračunima možda upitna, ali poskupljenja su i te kako stvarna – čak i prije prelijevanja ulaznih troškova vođenih AI na druge proizvode koji intenzivno koriste čipove, od automobila do energije.
„Procvat kapitalnih ulaganja u umjetnu inteligenciju potiče inflaciju”, zaključuje strateg Deutsche Banka George Saravelos. „Nema uvjerljivih dokaza o njihovu utjecaju na tržište rada, ali puno je dokaza o inflaciji na strani potražnje.”
Za širu javnost val ulaganja u AI mogao bi donijeti dvostruki udarac – baš kao i energetski šok izazvan ratom u Iranu. Cijene bi kroz dulje razdoblje mogle snažno rasti, pa promijeniti smjer jer će skupoća razoriti potražnju – a rezultat bi bio i gubitak radnih mjesta, napominje Doolan.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu