Dronovi su sve češći saveznik u poljoprivredi, mijenjajući potpuno način na koji se proizvodi hrana od Azije, preko Europe do Amerike, piše HRT. U Hrvatskoj tek se svaki deseti poljoprivrednik koristi digitalnom tehnologijom, a dronovi još nisu ni u začetku.

diversifikacija ulaganja

Nekretnine ili ETF-ovi: Gdje mlađe generacije Hrvata vide budućnost svog novca?

Opremljeni kamerama visoke rezolucije i naprednim senzorima, dronovi u suvremenoj poljoprivredi omogućuju detaljan pregled usjeva, vinograda i voćnjaka. Otkrivaju bolesti, nedostatak vode, a najčešća su pomoć kod prskanja.

Oprema oko 30.000 eura

Direktor tvrtke Digital Agro Igor Frljužec pojasnio je kako se primjenom dronova značajno skraćuje vrijeme obrade površina. „U smislu jednog vinograda – hektar vinograda, primjerom 200 litara po hektaru – unutar 15 minuta se odradi cijeli vinograd”, rekao je. Jedan dron u svega desetak minuta može obraditi i pola hektara voćnjaka.

Riječ je o opremi čija se cijena kreće oko 30.000 eura, a koja se već koristi i u obrazovnom sustavu. U Arboretum Opeki u Marčanu dron je dio nastavnog procesa – učenici se osposobljavaju za njegovo upravljanje.

U Kini se dronovima tretira više od 40 milijuna hektara poljoprivrednih površina.

EU: svaki operator mora imati dozvolu, letovi precizno definirani

U Europskoj uniji primjena bespilotnih letjelica strogo je regulirana. Svaki dron mora biti registriran, a letovi precizno definirani. „Svaki operator mora imati dozvolu za rad s ovakvim dronom, a to se smatra posebnom kategorijom”, naglasio je Frljužec.

U Hrvatskoj ovakva tehnologija tek ulazi u širu primjenu, no već je koriste pojedine škole, fakulteti i veći poljoprivredni proizvođači. Vlasnica OPG-a Marija Cafuk istaknula je kako se poljoprivreda snažno promijenila: „Još se sjećam obrade tla konjima, a sada poljoprivreda mora slijediti razvoj dronova i robotike.”

Pravedniji put do napredovanja

‘Želimo da svaki zaposlenik osjeti da mu je sljedeći korak moguć i dostižan’

Dr. sc. Julije Domac

‘Najveći rizik nije cijena energije. Najveći rizik je ovisnost o uvozu.’